Prema podacima župnoga ureda župe Kočerin, jedne od širokobrijeških župa, u toj župi trenutačno u 853 obitelji živi 3030 vjernika katolika. Kočerinskoj župi pripadaju i 162 vjernika koja u 64 kuće na području župe žive privremeno, odnosno povremeno. U posljednjem blagoslovu u župi blagoslovljeno je ukupno 917 kuća. Najviše žitelja ove župe živi na području sela Kočerin, njih 924 u 237 obitelji, te u selu Ljubotići, njih 592 u 174 obitelji. Prošle godine kršteno je 33 djece, od čega njih troje neće živjeti na području kočerinske župe, pokopano je 57 osoba, od toga njih 11 nije živjelo na području župe, a vjenčano je 26 bračnih parova. Župa ima 64 ministranta, 73 framaša i 122 člana župnoga zbora. Nedjeljnim misama, koje se, osim u kočerinskoj crkvi, održavaju i u Ljubotićima, Rujnu, Crnim Lokvama i Podvraniću, prosječno nazoči 1520 vjernika.
Župa Kočerin izdvojena je iz širokobriješke župe 1872. godine zahvaljujući najviše naporima prvog fratra s njezina područja i njezina prvog župnika fra Lovre Sesara, a prva crkva tu je sagrađena još 1892. godine. Na pročelju nove crkve sv. Petra i Pavla u Kočerinu nalazi se najviši mozaik sv. Franje na svijetu, visok čak 18 metara. Mozaik na zvoniku sa svetim Franjom uradio je poznati akademski kipar Ante Starčević. Kamen temeljac za današnju velebnu crvu u Kočerinu, ponos svih Kočerinjana, postavio je tadašnji provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Rufin Šitić 29. lipnja 1976. godine. Crkva je blagoslovljena 9. kolovoza 1980. godine. Projektant je bio fra Pijo Nuić. Njegovo je djelo i “Buktinja krštenja” na ulazu u crkveno dvorište. Cijelu gradnju organizirao je i vodio fra Petar Krasić uz svog pomoćnika fra Miju Pinjuha. Fra Mijo i fra Ivan Boras dovršili su radove - pokrili crkvu bakrom i uredili dvorište. Kočerin je jedino mjesto na području današnje širokobriješke općine čije je ime spomenuto u srednjem vijeku, i to dva puta. Prvi put 1410./1411. godine na Vignjevoj nadgrobnoj ploči i drugi put 1452.•