Prije godinu dana ukrajinski zapovjednici bili su zabrinuti jer su njihovi protuzračni sustavi sovjetskog podrijetla ostajali bez raketa. Novi radari, projektili i ostalo oružje sa Zapada putovali su prema njima, ali to se odvijalo vrlo sporo.
Izgleda da su Ukrajinci tada pogledali prema zapadu, prema Poljskoj i Češkoj, te napravili ono što su industrije tih zemalja radile godinama. Počeli su modificirati svoje stare sovjetske protuzračne sustave kako bi ispaljivali zapadne rakete. Te hibridne verzije nazvane su "FrankenSAM", piše Forbes.
Nedavno je jedan od njih oborio svoju prvu metu - ruski dron Shahed. Ukrajinski ministar za stratešku industriju Oleksandr Kamišin kaže da se incident dogodio tijekom ruskog napada u srijedu, 17. siječnja, ujutro. FrankenSAM je navodno napao s gotovo pet kilometara udaljenosti, a od 20 dronova Shahed, Ukrajinci su oborili njih 19.
Nejasno je koji od tih prilagođenih SAM-ova je srušio dron. Postoje tri verzije. Prva je sovjetsko obrambeno vozilo Buk, koje ispaljuje američke projektile Sea Sparrow. Druga je sovjetsko vozilo - možda Osa - koje ispaljuje američke rakete Sidewinder, a treća opcija je hibrid koji kombinira američke projektile Patriot s, kako se čini, sovjetskim radarima.
Hibrid Buka trebao bi moći, radarski navođenim projektilima Sea Sparrow, uspješno nišaniti mete na udaljenosti do 16 kilometara. Hibrid koji ispaljuje Sidewindere možda ima nešto kraći domet, dok bi treći hibrid, onaj koji ispaljuje projektile Patriot, mogao imati najdulji domet, od otprilike 150 kilometara. Navodno su hibridi s kraćim dosegom testirani u Sjedinjenim Američkim Državama prošle jeseni, dok bi onaj s dugim dosegom još uvijek mogao biti u razvoju.
Ovaj nesklad ima smisla s obzirom na prethodne modele. Još 2012. godine poljska tvrtka nudila je inačicu koja kombinira hibrid Buka i rakete Sea Sparrow stranim kupcima. Poljski proizvođač raketa WZU spojio je lansirnu rampu Kuba - prethodnika Buka - s najnovijim modelom rakete Sea Sparrow, Evolved Sea Sparrow Missile. Nema razloga zašto ista obitelj lansera, modificirana na isti način, ne bi mogla funkcionirati i sa starijim modelima projektila.
Također, otprilike u isto to vrijeme, češka tvrtka Retia izgradila je, za potrebe vježbi češke vojske, hibrid Kuba s projektilima Aspide, talijanskim odgovorom na projektile Sea Sparrow. Nekoliko godina kasnije WZU je testirao njemačke projektile IRIS-T na svojim nadograđenim lanserima Osa. Ako Osa može ispaljivati projektile IRIS-T s infracrvenim navođenjem, nema razloga zašto ne bi mogla ispaljivati i Sidewindere.
Hibridni sustav Patriot zapravo je jedini koji zahtijeva potpuno novo dizajniranje i možda je manje hitan u usporedbi s drugim hibridima. Ukrajina posjeduje najmanje tri sustava Patriot, svaka opremljena radarima i nekoliko lansera. Čini se da dva štite Kijev i Harkiv, dok se treći kreće duž južne fronte i priprema stupice ruskim zrakoplovima.
Unatoč želji ukrajinskih zapovjednika za dodatnim sustavima Patriot, čak bi i "čudovišni" hibridi mogli zadovoljiti njihove trenutne potrebe. Međutim, njihov trenutni i hitan problem nisu lanseri, već nedostatak raketa. Zalihe ukrajinskih raketa Patriot PAC-2 počele su opadati u prosincu, istodobno kada je zaliha vojne pomoći SAD-a za Ukrajinu nestala. Republikanci skloni Rusiji u američkom Zastupničkom domu mjesecima su odbijali glasati o 61 milijardu dolara vrijednom paketu vojne pomoći Ukrajini, piše Forbes.
Nedostatak raketa Patriot postao je toliko ozbiljan da su američki dužnosnici krajem prošle godine pregovarali o dosad neviđenom dogovoru s japanskim dužnosnicima. Prema dogovoru, Japan će SAD-u vratiti kupljene projektile kako bi se na taj način popunile američke zalihe i olakšalo slanje projektila Ukrajini.