Sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH koja će se održati 27. 2. mogla bi dati odgovore na pitanja vezana za ekonomsku funkcionalnost BiH u budućnosti.
Gospodarska slika zemlje
U Vijeću su rekli da na sjednicu koja je bila ranije najavljena nije mogla doći dopremijerka i ministrica financija Jelka Milićević, kao i to da su predstavnici Saveza samostalnih sindikata zatražili dodatno vrijeme kako bi razmotrili sve mogućnosti, jer zakonska rješenja vezana uz porez na dohodak i doprinose uvelike će odrediti gospodarstvo zemlje u budućnosti, stoga se čeka datum 27. veljače. Naime, novim rješenjima predloženo je da u poreznu osnovicu budu uključena sva materijalna davanja: i plaća i naknade koje nemaju karakter plaće kao što su topli obrok, prijevoz, regres i ostalo. Predviđene su dvije stope, jedna od 13% za dohodak do 800 KM, a 20% za dohodak veći od 800 KM. “Oslobođenje” javlja da bi ukupna stopa doprinosa sa sadašnjih 41,5 posto trebala biti smanjena na 33 posto, zatim se ukidaju doprinosi na plaću koji su išli na teret poslodavaca, ali se povećavaju doprinosi iz plaće, oni koji idu na teret radnika, za dva posto.
Predsjednik Povjerenstva Saveza samostalnih sindikata istaknuo je da bez sveobuhvatne i temeljite ekonomske analize ne može komentirati najavljene mjere. Također, više ekonomskih stručnjaka koji na određen način sudjeluju u procesu donošenja novog zakona nije željelo komentirati slučaj, stoga su radnicima, ali i poslodavcima mnoge stvari itekako nejasne i nedefinirane i ne mogu zaključiti što ih čeka. Ekonomski analitičar Faruk Hadžić pak za Večernji list prokomentirao je posljednje najave.
Radnicima manje
- Što se tiče posljednjeg prijedloga koji je još uvijek u fazi nacrta i nije usvojen, mislim da on nije na tragu stvarnog rasterećenja gospodarstva. Stvarno rasterećenje gospodarstva će se dogoditi onog trenutka kad se smanje obveze. Recimo, za plaćanje doprinosa po istoj osnovi, povećanje osnovice će u ovoj situaciji dovesti do toga da će radnicima manje ostajati dohotka nego što trenutačno dobivaju, ovdje se guši potrošnja na jedan ružan način, onim kategorijama koje dobivaju malu plaću, još će se više uzimati novca.
I kako će jedan rudar i građevinski radnik koji prehranjuje četveročlanu obitelj plaćati svoje životne troškove? Nadam se ipak da će ovaj prijedlog doživjeti promjene koje će ići u pozitivnom smjeru stvarnog smanjenja obveza prema radnicima, a ne kako je sada predloženo.•