Osim što ima ulogu regulatora, Agencija za bankarstvo Federacije BiH je i čimbenik stabilnosti ovog iznimno važnog financijskog sektora. Ravnatelj Agencije Jasmin Mahmuzić kaže kako je više indikatora koji pokazuju da bosanskohercegovačko stanovništvo vjeruje bankarskom sustavu. U razgovoru za Večernji list BiH Mahmuzić ističe da je, unatoč brojnim izazovima, bankarski sustav u BiH uređen i siguran.
Večernji list: Kakvo je stanje depozita u bankama i što to uopće govori o stanju i povjerenju u bankarski sustav FBiH?
- Trend rasta ukupnih depozita u bankama sa sjedištem u Federaciji BiH održava se i u 2024. godini. Ukupni depoziti dosegnuli su 24,7 milijardi KM i u odnosu na kraj prethodne godine bilježimo rast od 3,5 posto. Trenutačno približno identičan udio u ukupnim depozitima imaju fizičke i pravne osobe. Možemo općenito tvrditi da je stopa rasta depozita stanovništva od 4,1 posto jednostavan pokazatelj povjerenja u bankarski sustav. Struktura i kretanja odgovaraju našim očekivanjima s početka godine. Trend bi se mogao održati i u nastavku godine, a negativne promjene mogu nastupiti samo u slučaju izmijenjenih prilika koje nisu u vezi sa stanjem bankarskog sustava.
Večernji list: Proteklih godina svjedočili smo intenzivnim promjenama u bankarskom sektoru, prvenstveno kroz akvizicije i spajanje određenih banaka. Ima li novih najava takvih promjena ili je pozicioniranje na bh. tržištu završeno?
- U suvremenim tržišnim ekonomijama pozicioniranja ili borbe za udjele na tržištu su neprekidni. U našoj su praksi promjene vlasničkih udjela ili najave novih oblika udruživanja stalno prisutne. Aktualne najave ili postupci mogu se realizirati samo uz ispunjenje svih propisanih uvjeta, tako da ne možemo prognozirati ishode. Tehnološki napredak, rastući regulatorni zahtjevi, pa čak i promjene dimenzija ekonomije, vode nastajanju većih bankarskih subjekata koji mogu odgovoriti na buduće uvjete tržišta. Poslovni modeli malih ili srednjih banaka mogu biti dokazano održivi, ali su ipak pod određenim pritiskom stalnih promjena. U konačnom, to rezultira rastom financijskog sustava i spajanjem subjekata, što je svakako moguće i izvjesno. Ipak, govorimo o procesima koji se odvijaju u srednjem ili duljem roku te ne mogu predstavljati “stres” za naše tržište. U tom kontekstu ne treba im davati trenutačni značaj.
Večernji list: Spominjala se mogućnost da bi neke kineske i druge velike banke mogle tražiti odobrenje za početak rada u BiH. Imate li takvih najava?
- Osnivanje banke predstavlja uređen, ali zahtjevan proces, sve u cilju zaštite budućih deponenata i korisnika. Uvjeti za osnivanje banke su standardizirani i usklađeni s EU-om. Povremeni upiti i kontakti su uobičajeni, ali ne moraju rezultirati nastajanjem novih banaka. Nama nužno ne moraju biti dostupne informacije u ranim fazama istraživanja tržišta. Danas nemamo takvih upita ili aktivnih zahtjeva.
Večernji list: Što je glavni izazov bankarskog sektora u BiH, pa i entitetskih agencija kao regulatora tog sektora?
- Izdvajamo kao uspjeh i prednost dosezanje i održavanje usklađenosti s EU-om u svim bitnim segmentima. Suvremeni rizici i izazovi usmjeravaju nas na kontinuiranu suradnju i komuniciranje s regulatornim i supervizorskim institucijama iz EU-a. Možemo reći da smo u toj komunikaciji i suradnji prihvaćeni kao dio mreže europskih regulatora i supervizora. Uz svaki oblik podrške i razumijevanja u razdobljima nestabilnosti i neizvjesnosti unutar samoga EU-a ili šire, mi ipak nismo formalno dio obitelji i moramo se samostalno boriti za interese svoga sustava, građana i gospodarstva. U uvjetima naglih promjena ili kriza mi se iznova moramo dokazati, čak i ako su u pitanju slična iskustva ili iskušenja koja smo već imali priliku uspješno rješavati. Recimo da je to specifičnost našeg društvenog i političkog okruženja. U praksi nastojimo transparentno raspravljati o izazovima i rizicima. Svoja zapažanja prezentiramo putem takozvanih supervizorskih očekivanja. Početkom mjeseca smo na našoj mrežnoj stranici objavili takav dokument u kojem upućujemo na izazove u vezi s nedavnim događajima i mogućim krizama koje su vezane uz nove tehnologije i IT. To bi danas bilo u prvom planu i očekujemo korisne rasprave ili reakcije po takvim objavama.
Večernji list: Koliko je novca u bh. bankama i kakav je potencijal njegova “oslobađanja” u ekonomiju? Ujedno, koje su zamke tog procesa iz pozicije Agencije kao regulatora?
- Model usmjeravanja i raspolaganja novcem u svakoj ekonomiji vezan je uz povjerenje i uređenje sustava. Naš financijski sustav je “bankocentričan”. Takvu postavu možemo promatrati na razne načine, uz brojne prednosti i nedostatke. Ipak, u ovom stupnju razvoja gospodarstva i tržišta kapitala bankarski sustav izdvaja se kao uređen i siguran. Nesumnjivo, novac je i dalje dostupan za potrebe gospodarstva u BiH, dok razina kamatnih stopa na kredite za pravne osobe upućuje na to da je ponuda snažna i zadovoljava potražnju. Općenito, uvjeti financiranja našeg gospodarstva i dalje predstavljaju snažnu prednost i potencijal za razvoj. Izdvojeni segmenti gospodarstva mogu biti u nepovoljnoj poziciji zbog rizika financiranja. Tamo gdje banke samostalno iskazuju oprez, odgovore i odgovarajuće modele poticanja razvoja treba tražiti u suradnji razina vlasti, udruga poduzetnika i banaka. Zamka je uvijek u konceptima koji favoriziraju kratkoročne koristi ili profite, a na štetu dugoročne održivosti. U svakoj prigodi i putem objava supervizorskih očekivanja napominjemo važnost umjerenog i odgovornog pristupa potrošačkom kreditiranju. Makroekonomska svrha i koristi za građane ne dovode se u pitanje, ali moramo dodatno upućivati na načela održivosti i odgovornog pristupa. Ako postupamo pogrešno, onda bismo mogli govoriti o “zarobljavanju” novca koji bi se mogao koristiti za razvoj gospodarstva. Evolucija portfelja ovih kredita mora biti usporediva i korelirati s općim pokazateljima gospodarskog razvoja. Na ovom zahtjevu ćemo snažno inzistirati.
Večernji list: Postoji li opasnost od podjele bankarskog sektora u BiH po entitetskoj liniji kao neizravne posljedice američkih sankcija pojedincima i tvrtkama u RS-u?
- Imamo izgrađen institucionalni okvir i institucije koje predstavljaju stupove financijske stabilnosti. Uz agencije za bankarstvo, tu je Centralna banka BiH i Agencija za osiguranje depozita BiH. Naše institucije su jačale uz snažnu podršku SAD-a, to ne smijemo zaboraviti. Dodatno, nećemo smatrati upitnim kontinuirano postojanje poduzetničkog i profesionalnog pristupa na strani banaka. U prošlom stoljeću imali smo iskustva s preprekama, ali i predrasudama. Financijski sustav ipak se gradio na poduzetničkom duhu i profesionalnom ophođenju. Tako će biti i u budućnosti.