Indeks cijena hrane u svijetu opao je u rujnu šesti mjesec zaredom navodi se u izvješću koje je objavila Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).
Kako su istaknuli, cijena hrane u rujnu u prosjeku je bila 136,3 poena, što je za 1,1 posto manje nego u kolovozu, dok je godinu dana ranije ostalo 5,5 posto više od njegove vrijednosti, donosi portal Večernjeg lista BiH.
Cijene mesa
Kako su istaknuli u FAO-u, indeks cijena mlijeka pao je za 0,6 posto, u velikoj mjeri održavajući utjecaj slabijeg eura naspram američkog dolara, zajedno s tržišnim nesigurnostima i sumornim izgledima za globalni ekonomski rast. Indeks cijena mesa opao je za 0,5 posto, dok je indeks cijena šećera pao za 0,7 posto u rujnu, uglavnom vezan za dobre proizvodne izglede u Brazilu s nižim cijenama etanola i učincima kretanja valute.
Iako su cijene mesa, prema navedenim pokazateljima, u padu na svjetskoj razini, građani BiH još uvijek čekaju kada će cijene početi padati. Prema pokazateljima koje je izračunao Savez samostalnih sindikata BiH, za potrošačku košaricu četveročlane obitelji u kolovozu trebalo je izdvojiti 2900,63 maraka i za 232,31 marku bila je skuplja u odnosu na mjesec ranije.
Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom, koja je prema posljednjem podatku Federalnog zavoda za statistiku bila 1115,00 marke, iznosila je 38,44 posto, dok je samo za hranu potrebno izdvojiti oko 43 posto prosječne plaće. - S minimalnom plaćom koja prema odluci Vlade Federacije BiH iznosi 543 KM, pokrivenost potrošačke košarice iznosila je 18,72 posto - navode iz Saveza samostalnih sindikata BiH.
Ovaj posljednji podatak najbolji je pokazatelj da bh. građani, kako bi preživjeli mjesec, moraju se odreći brojnih stvari, pa čak i nekih osnovnih životnih namirnica. Admir Arnautović, predsjednik Kluba potrošača središnje Bosne, za Avaz je kazao kako je odavno smanjena kupnja proizvoda koji su nekada bili svakodnevica, a danas su postali luksuz, od mlijeka, mliječnih prerađevina, do slatkiša. Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, cijene hrane u 12 mjeseci više su za 26,6 posto. Najviše je, piše Avaz, poskupjelo ulje - 72,08 posto, zatim margarin i druge biljne masnoće - 48,9 posto, kruh i žitarice - 33,42 posto, maslac - 33,73 posto, juneće i teleće meso - 26,71 posto, piletina - 26,36 posto. Voće je skuplje za 16,30 posto, povrće za 19,60 posto, začini odnosno prehrambeni dodaci i sol za 18,61 posto, kava, čaj i kakao za 24,40 posto.
Mineralna voda, bezalkoholna pića i sokovi od voća i povrća u godinu dana poskupjeli su za 11,41 posto, riža za 30,9 posto, tjestenina za 29,01 posto.
Izravna mjera
Ekonomist Muris Čičić za Faktor je nedavno objasnio kako je dominantna mjera izravna pomoć onima kojima treba. - Naše je društvo raslojeno na razne segmente te ima siromašnih ljudi, a po mojoj procjeni takvih je 50 posto koji su ili siromašni ili na granici siromaštva. Tim ljudima treba mnogo više pomoći nego ljudima koji nisu u toj situaciji. Naravno da inflacija pogađa svakoga, ali dobrostojeći će lakše progurati s onim što imaju, a siromašni jednostavno nemaju novca i treba im pomoć - istaknuo je Čičić za Faktor.
Prema njegovim riječima, ukidanje trošarine na gorivo na određeno razdoblje nije dominantna mjera i ne pomaže mnogo siromašnima. - Siromašni uglavnom nemaju auto i slabo se vozaju, a ako ga i imaju, njima su važnije cijene energenata. Nažalost, inflacija je u BiH uvezena i to je kolateralna šteta te naše vlade ne mogu utjecati na inflaciju, ali mogu pomagati dijelu siromašnog stanovništva. Nešto se i čini, Vlada Federacije BiH pomaže najsiromašnijima, ali nije dovoljno - kazao je.