Ministar za raseljene i izbjegle osobe u Vladi Republike Srpske Davor Čordaš izjavio je za Hrvatski Medijski Servis kako je njegovo ministarstvo u protekle četiri godine uložilo 15 milijuna maraka, a još toliko planirano je uložiti iduće dvije godine u povratak Hrvata u Republiku Srpsku.
Vlada Republike Srpske nastoji i do sada je realizirala mnoge aktivnosti koje su značajno poboljšale životne uvjete svih njenih stanovnika, a kada je riječ o pružanju potpore povratku Hrvata, moram istaknuti da, otkad sam preuzeo dužnost ministra za izbjeglice i raseljene osobe Republike Srpske, imam punu potporu svih članova Vlade u realiziranju cjelokupnog Programa rješavanja problema raseljenih osoba, povratnika i izbjeglica, kazao je ministar Čordaš za HMS.
Napomenuo je kako proračunska sredstva Ministarstva za izbjeglice i raseljene osobe Republike Srpske jesu skromna, ali, dodao je, ne treba zaboraviti da su to, duži niz godina jedina sigurna sredstva kojima Ministarstvo raspolaže i zahvaljujući kojima smo realizirali veliki broj značajnih projekata, među kojima je izgradnja stambenih jedinica, obnova infrastrukture, obnova vjerskih objekata, projekti održivog povratka, izgradnja društvenih domova i drugi.
- Za ove namjene, Vlada Republike Srpske, iz redovnih proračunskih sredstava je, u razdoblju 2011-2016. godine, za povratak Hrvata u Republiku Srpsku izdvojila gotovo 15 milijuna KM, istaknuo je Čordaš.
Osim toga, kaže ministar Čordaš, Ministarstvo implementira i druge projekte koji se financiraju iz donatorskih i kreditnih izvora, a namijenjeni su izgradnji stambenih jedinica.
Ukupno će biti izgrađeno 417 povratničkih domova
- Jedan od njih je Projekat rekonstrukcije stambenog fonda (OPEC), čija je prva faza realizirana tijekom 2014. godine i tada je za Hrvate izgrađeno 45 kuća , a u okviru druge faze, koja će biti realizirana tijekom ove godine, za hrvatske povratnike će biti izgrađeno dodatnih 10 kuća. Tu je i Regionalni program stambenog zbrinjavanja (RSP), na kojem se radi od 2012. godine, a tijekom 2016. izgrađene su i prve stambene jedinice za Hrvate u Derventi i Brodu, kao i Projekat rekonstrukcije stambenog fonda koji se finansira iz kredistnih sredstava Saudijskog fonda za razvoj (SAF), kaže ministar za raseljene i izbjegle osobe RS.
U okviru ova tri projekta, u idućih nekoliko godina, za povratak Hrvata na područje Republike Srpske bit će izdvojeno 15 milijuna KM, zahvaljujući kojima će biti izgrađeno ukupno 417 stambenih jedinica, naglašava Čordaš.
Izrazio je zadovoljstvo što je, poslije dugo vremena i veoma kompliciranih procedura koje su pratile realizaciju Regionalnog programa, ostvareni konkretne rezultate na terenu, ali ipak, dodaje, nije posve zadovoljan jer, kao što to obično bude kod nas, nažalost, od odlično zamišljene ideje realizacija ide vrlo loše.
- Od 5.400 stambenih jedinica koliko je bilo predviđeno da se izgradi u BiH, od čega 4.200 u Republici Srpskoj, sada govorimo o ukupno 1.868 stambenih jedinica, od čega oko 1.000 u Republici Srpskoj. Iako to nije ono što smo očekivali, krov nad glavom za 1000 obitelji nije malo, osobito kada se uzme u obzir da se radi o donatorskim sredstvima, ističe Čordaš.
U okviru Regionalnog programa stambenog zbrinjavanja za Hrvate su, precizira, do sada završene 33 stambene jedinice u Derventi i Brodu, a ukupno će u okviru četiri odobrena potprojekta RSP-a biti izgrađeno 367 stambenih jedinica za hrvatske povratnike na područje Republike Srpske, i to u slijedećim gradovima i općinama: Banja Luka, Novi Grad, Prnjavor, Šamac, Brod, Doboj, Kotor Varoš, Laktaši, Gradiška, Derventa, Stanari, Vukosavlje, Berkovići, Pelagićevo, Prijedor, Teslić i Modriča.
Ministar Čordaš kaže kako Ministarstvo očekuje mnogo posla po pitanju realizacije Regionalnog programa stambenog zbrinjavanja, ali da Tim za implementaciju RSP-a Republike Srpske, od samog početka, ažurno ispunjavanja sve svoje zadatke, za što su dobili i pohvale samih donatora, te vjeruje da će stambene jedinice biti uspješno završene tijekom ove i slijedeće godine.
Održivi povratak
Čordaš ističe kako njegovo Ministarstvo već duže godina značajan dio sredstava izdvaja za pružanje potpore održivosti povratka.
- Često ukazujem na to da nije dovoljno nekom obnoviti kuću u nekom napuštenom selu, u kojem je cesta zarasla, gdje taj povratnik na kilometrima oko sebe neće imati susjeda, gdje je pitanje da li će mu se moći dovesti struja u kuću jer je elektro-mreža uništena, gdje u blizini nema ambulante ni trgovine. Naravno, kada jednom čovjeku obnovite kuću na ovakav način, on tu nema realne uvjete za život. Upravo iz tog razloga, zalažem se za cjelovit pristup povratku, u kojem će ljudima, pored stambenih jedinica biti osigurani i svi drugi uvjeti da bi mogli da se vrate u svoje domove i da u tim domovima vode život, kako se to i očekuje u 21. stoljeću, kaže ministar Čordaš i dodaje:
- Kada smo krenuli u ovu priču, kada smo počeli obnavljati infrastrukturu do kuća, crkve, društvene domove, bilo je onih koji su smatrali da taj pristup nije dobar, da je potrebno prvo obnavljati kuće, a tek kada se sve kuće obnove, krenuti u ove projekte. Raduje me, što smo već nakon nekoliko godina, na terenu, gdje smo pristupili obnovi na cjelovit način, imali veoma jasne pokazatelje da je naš pristup bio dobar.
Obnova infrastrukture, društvenih domova, crkava…
U mjestima u kojima je obnovljena infrastruktura, gdje su obnovljene crkve i društveni domovi, ljudi su se, ističe, počeli, prvo povremeno, vraćati, dkako bi čistili imanja, a zatim je veliki broj njih i sam krenuo u obnovu kuća i vratio se na svoja ognjišta.
- Mi smo nastojali ovim ljudima osigurati financijsku potporu za pokretanje manjih obrtničkih djelatnosti, podizanje raznih zasada, nabavku stoke, izgradnju objekata za stočarstvo, nabavke frezi i mnoge druge projekte, kojima su oni sami aplicirali na javne pozive Ministarstva, a što im je bilo neophodno da bi sebi stvorili izvore prihoda i osigurali zadovoljavajuće životne uvjete. Sada imamo veliki broj obitelji koje su, zahvaljujući našem poticaju pokrenule aktivnosti, i sada žive od svog rada na svojim ognjištima. Zahvaljujući našem pristupu, uspjeli smo da, nakon više od dva desetljeća od progona, motivirati ljude da se vrate u svoje domove. Ponovno smo vratili njihovo povjerenje u institucije. Oni su se angažirali oko biranja svojih predstavnika u institucijama vlasti, od lokalne razine, na kojem imamo veći broj legitimnih hrvatskih predstavnika u općinskim vijećima, do dopredsjednika Republike Srpske Josipa Jerkovića, koji je također izabran glasovima Hrvata iz Republike Srpske, ističe ministar Čordaš.
Čodaš kaže kako svi koji predstavljaju Hrvate u institucijama Republike Srpske, čine sve u okviru svojih nadležnosti i mogućnosti da opravdaju ukazano povjerenje.
– Mislim da sada imamo sustav koji zaista funkcionira. Hrvati u Republici Srpskoj imaju kome obratiti se za pomoć, a svi mi, naravno sukladno raspoloživim sredstvima, nastojimo na što bolji način pomoći što većem broju ljudi. Nažalost, sredstva kojima raspolažemo su ograničena, i ne mogu biti dovoljna da bismo pružili potporu svim dobrim projektima koje nam povratnici upute, ali stoga smo se zalagali i izborili za projekte, kojima su osigurana dodatna sredstva za ove namjene. Već sam spomenuo projekte OPEC i RSP, koji su namijenjeni obnovi stambenih jedinica, ali i pored toga, međunarodnim donatorima nastojimo ukazati na potrebu da se osiguraju dodatna sredstva za projekte potpore održivosti povratka, koji su podjednako važni kao i obnova stambenih jedinica. Nedavno smo u Sarajevu potpisali Memorandum za jedan ovakav projekat koji će implementirati CRS, a radi se o projektu koji će ’pratiti’ Regionalni program stambenog zbrinjavanja, te će ljudima, kojima se obnove domovi u okviru RSP-a biti osigurana sredstva za projekte održivog povratka. Naravno, zalagat ćemo se i očekujemo da će u narednom razdoblju biti još ovakvih projekata, jer samo ako se ljudima obnove domovi i osiguraju svi uvjeti za opstanak, možemo govoriti o stvarnom povratku i opstanku ljudi na ovim područjima, kazao je u razgovoru za Hrvatski Medijski Servis ministar za raseljene i izbjegle osobe u Vladi Republike Srpske Davor Čordaš.