Nakon usporenog gospodarskog rasta u protekle dvije godine, a koji je bio posljedica borbe protiv inflacije na svjetskoj razini zbog umanjene ekonomske aktivnosti ključnih zemalja partnera, BiH u 2025. godini očekuje solidan gospodarski rast, a u godini poslije još i snažniji.
Procjene
Uvidom u procjene koje je iznijela Svjetska banka u sklopu novog izdanja svog redovitog ekonomskog izvješća za zapadni Balkan, vidljivo je kako se u 2025. očekuje rast BDP-a od 3,2 posto te u 2026. godini 3,9 posto, što je svakako znatno više u odnosu na ovu godinu, u kojoj će rast biti na razini od 2,8 posto, odnosno proteklu, kada je rast bio tek 1,7 posto. Iako gospodarski rast u iduće dvije godine pokazuje znakove oporavka ekonomske aktivnosti, on je i dalje daleko od onog postpandemijskog iz 2021. kada je, na iznenađenje mnogih, dosegnuo čak 7,4 posto. Međutim, treba uzeti u obzir brojne elemente koji su vodili toj situaciji, poput lockdowna i ostalih mjera koje su u 2020. srezale razinu ekonomske aktivnosti.
A što dalje i gdje su prilike za BiH, kao i ostale zemlje zapadnog Balkana? Odgovor se krije u strukturnim i drugim reformama koje trebaju poboljšati poslovnu klimnu, otvoriti mogućnost snažnijih investicija te postupno uvezivanje s jedinstvenim tržištem Europske unije, a iz Svjetske banke pritom ukazuju i na mogućnost onoga što oni zovu “priljevom mozgova” u zemlje podrijetla.
- Ekonomski rast na zapadnom Balkanu umjereno će se ubrzati tijekom 2025. godine, prvenstveno uslijed povećane potrošnje i investicija, potaknutih rastom kupovne moći - stoji u novom izdanju redovitog ekonomskog izvješća za zapadni Balkan koje je objavila Svjetska banka.
Svjetska banka predviđa da će ukupni ekonomski rast Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije dosegnuti 3,7% u 2025., što je 0,2 postotna boda više u odnosu na proljetno izdanje ovog izvješća. Očekuje se da će stopa rasta u 2024. iznositi 3,3%, odnosno 0,1 postotni bod više nego što je prvobitno bilo procijenjeno.
- Domaći čimbenici i dalje pogoduju umjerenom ubrzanju rasta na zapadnom Balkanu. Osim toga, u srednjoročnom će razdoblju postupni oporavak ekonomske aktivnosti u Europskoj uniji imati ključnu ulogu u poticanju izvoza iz ove regije - rekla je Isolina Rossi, ekonomistica Svjetske banke i glavna autorica izvješća. - Unatoč pozitivnim izgledima, regija je još uvijek osjetljiva na više rizika, uključujući usporeni globalni rast, ponovno povećanje inflacije, političku neizvjesnost i ekstremne vremenske prilike - dodala je ona. Jačanjem ekonomskog rasta životni standard na zapadnom Balkanu nastavlja se postupno približavati onome koji uživaju građani naprednijih ekonomija Europske unije. Međutim, da bi se očuvao zamah rasta i ubrzao tempo konvergencije, potrebne su strukturne reforme, uključujući i one navedene u Planu rasta Europske unije.
- Ekonomska integracija ključni je pokretač rasta malih ekonomija, kakve su one na zapadnom Balkanu - rekla je Xiaoqing Yu, direktorica Svjetske banke za ovu regiju. - Da bi pospješile taj rast, ove države trebale bi unaprijediti trgovinsku razmjenu i unutar regije i s Europskom unijom, skratiti vrijeme čekanja na graničnim prijelazima te integrirati svoje platne sustave. Osim toga, rješavanje demografskih i izazova tržišta rada iziskuje punu fokusiranost na razvoj ljudskog kapitala. Unaprjeđenje obrazovnih i zdravstvenih sustava od presudnog je značaja za prelazak sa srednje na višu razinu dohotka - zaključila je Yu.
Iz ove institucije su se osvrnuli i na tematiku migracije te su podsjetili kako gotovo četvrtina građana zemalja zapadnog Balkana trenutačno živi u inozemstvu te kako bi bolje upravljanje globalnom radnom snagom sa zapadnog Balkana moglo bi biti ključni pokretač ekonomskog razvoja u ovoj regiji. Premda emigracija može dovesti do izazova, kakav je nedostatak radne snage, postoje i jasne prilike da se migracije iskoriste za ekonomske koristi, dodaju iz Svjetske banke.
Doznake i investicije
Kako se navodi u izvješću, migracije mogu, uz adekvatno upravljanje, smanjiti siromaštvo, potaknuti izvoz i privući investicije, što u ishodu dovodi do stvaranja radnih mjesta i prijenosa znanja. Primjera radi, doznake mogu poboljšati financijsku situaciju kućanstava migranata. Međutim, postoji i druga mogućnost, a ona se ogleda u povratku onih koji su ranije napustili domovinu. Iz Svjetske banke naglašavaju kako povratak migranata koji su u inozemstvu stekli napredne vještine može dovesti do “priljeva mozgova” u zemlje podrijetla, dok privlačne visoke zarade u stranim zemljama mogu motivirati one koji ostaju da se obrazuju i unaprijede vještine.
Pritom su u Svjetskoj banci izradili i svojevrsnu mapu puta i popis reformi na kojima bi trebalo inzistirati kako bi se migracije maksimalno iskoristile, a uz ostalo, predlažu omogućavanje prijenosa kapitala, stručnosti i najnaprednijih tehnologija posredstvom dijaspore, što je tematika koja je sve zastupljenija u medijskom prostoru, ali i kada govorimo o kreatorima javnih politika koji su shvatili kako bi prvi korak trebao biti ustroj registra dijaspore.