Aktualna politička situacija u BiH, funkcioniranje državnog Parlamenta, stranke, borba s pandemijom koronavirusa i njezine posljedice na BiH... dio su tema o kojima smo razgovarali sa zamjenicom predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i zamjenicom predsjednika HDZ-a BiH Borjanom Krišto. U intervjuu se osvrnula i na izbor članova SIP-a, pripreme za lokalne izbore te nastavljanju EU i NATO puta BiH.
Ovoga tjedna održana je sjednica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Poslovnik je promijenjen. Što znače posljednje odluke Zastupničkog doma za njegov budući rad, posebno u uvjetima pandemije?
Usvojena je dopuna poslovnika Zastupničkog doma kojom u izvanrednim okolnostima Kolegij Doma može odlučiti da se sjednice Zastupničkog doma, Kolegija Doma, Kolegija Doma u proširenom sastavu, Zajedničkog kolegija i povjerenstava Doma mogu održavati online. Međutim, što se tiče održavanja online sjednica Zajedničkog kolegija i sjednica zajedničkih povjerenstava, potrebno je da i Dom naroda izmijeni odredbe svojega poslovnika kako bi se ispunila pretpostavka za rad u zajedničkim tijelima. U uvjetima borbe s pandemijom koronavirusa bitno je da se svi pridržavamo odluka i mjera koje je propisala struka i za to nadležna tijela. Što se tiče rada Parlamentarne skupštine BiH, to je tijelo koje radi temeljem Ustava i poslovnika i ne poznaje drugi način rada. Sve mimo toga je stanje koje šteti, prije svega, interesima BiH, pa i njezinoj strukturi s obzirom na Ustavom definirane nadležnosti.
Koliko je uopće Parlamentarna skupština BiH funkcionalna, imajući u vidu političke prijepore, blokade, preglasavanja prije pojave pandemije koronavirusa, ali i sadašnje stanje koje umnogome diktiraju epidemiološke mjere?
Ustav BiH precizno je definirao nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH kao zakonodavnog tijela, stoga ne postoji nikakvo drugo pravno uporište kojim netko drugi može zamijeniti Parlamentarnu skupštinu BiH u njezinu radu i nadležnostima. Vjerujem da kod svakog odgovornog zastupnika i ozbiljne političke opcije postoji odgovornost prema onima koji su ih birali i dali im povjerenje, kao i politička volja da se radi kako bi Parlamentarna skupština BiH mogla ispunjavati svoju temeljnu zakonodavnu zadaću. Umjesto političkih prijepora, preglasavanja i blokada, nužno je raditi na izgradnji povjerenja, konsenzusa i dijaloga pri iznalaženju rješenja kako bi se napravio određeni iskorak, a Parlamentarna skupština bila puno učinkovitija.
Parlament ima značajnu ulogu u usvajanju proračuna, ali i potvrđivanju kreditnih i drugih sporazuma, koji su danas važniji nego ikada. Očekujete li tu probleme?
Što se tiče proračuna i međunarodnih sporazuma, precizno je propisana procedura njihova donošenja i usvajanja. Naravno, Parlamentarna skupština BiH je ta koja daje zadnju riječ pri usvajanju Zakona o proračunu institucija BiH, kao i ratifikaciji međunarodnih sporazuma. Kao što sam i spomenula, ako postoji odgovornost i politička volja da se radi u interesu BiH i njezine ustavne strukture te uz poštivanje kriterija i jasno propisanih procedura, onda ne vidim da bi trebalo biti problema.
Odnose na državnoj razini zakomplicirao je izbor novih članova SIP-a. Vi ste od Ministarstva pravosuđa zatražili inspekcijsku reakciju. Što je, po vašem mišljenju, problem i rješenje?
Način imenovanja članova Središnjeg izbornog povjerenstva na 7. sjednici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, ignorirajući odluke Povjerenstva za izbor i imenovanje članova Središnjeg izbornog povjerenstva, doveo je do toga da je Središnje izborno povjerenstvo BiH kao tijelo izgubilo i legalitet i legitimitet. Uz sve to što su ti članovi Središnjeg izbornog povjerenstva izabrani suprotno odredbama Izbornog zakona i mimo svih kriterija za izbor članova SIP-a, tijelo koje kao neovisna institucija provodi demokratske izbore, što znači da na njemu počiva demokratski sustav, zbog stavljanja u funkciju određenih politika krši zakon i procedure. Opstruirali su javni natječaj za izbor i imenovanje članova SIP-a, koji je sukladno Izbornom zakonu raspisalo Povjerenstvo za izbor i imenovanje članova SIP-a, tako da su odbili provesti odluku Povjerenstva, odnosno odbili su objaviti natječaj u dnevnim novinama i na internetskoj stranici SIP-a. Također, odbili su zaprimiti prijave na javni natječaj koje su uredno i pravodobno poslane, što je također njihova zakonska obveza. S tim u vezi grubo je prekršen Izborni zakon, Zakon o upravnom postupku, kao i elementarna prava ljudi koji se prijavljuju na javni natječaj. Stoga kao predsjednica Povjerenstva za izbor i imenovanje članova SIP-a, a što je i moja moralna i zakonska obveza te odgovornost da ukažem na kršenje zakona i propisa, zatražila sam od Upravnog inspektorata Ministarstva pravosuđa BiH, kao nadležnog tijela za provođenje nadzora, da ispita činjenice.
Treba li održati lokalne izbore kako je i planirano, početkom listopada, i kako gledate na aktivnosti SIP-a s tim u vezi?
Po važećim odredbama Izbornog zakona, lokalne izbore trebalo bi raspisati početkom svibnja kako bi se oni održali početkom listopada. Mi kao stranka u političkom smislu spremni smo za lokalne izbore. Uvažavajući izvanredne okolnosti koje su prouzročene nastalom pandemijom, poštujući stavove struke te, naravno, poštujući Ustav i zakonodavstvo BiH, rješenja trebamo tražiti i odluke donositi na razini Parlamentarne skupštine BiH. Parlamentarna skupština BiH je ta koja kroz proračun, uz lokalne zajednice, osigurava financijska sredstva za provedbu izbora i jedina je mjerodavna odlučiti hoće li se lokalni izbori održati ili eventualno prolongirati.
Europski i NATO put BiH potpuno je zaustavljen i prije izbijanja pandemije. Što možemo očekivati od zagrebačkog summmita idućeg tjedna?
Europski i NATO put BiH je realnost i tu nema alternative. Poznate su aktivnosti i preporuke iz dokumenata Europske komisije i drugih međunarodnih institucija koje trebamo ispuniti, stoga je nužno na tome raditi, koordinirati aktivnosti, usuglašavati stavove, što će svakako onda dovesti do značajnog iskoraka na europskom i euroatlantskom putu.
Što treba biti prioritet bh. vlasti, uz neupitnu borbu protiv pandemije koronavirusa?
Uz europski i NATO put, reforma izbornog zakonodavstva kojom će se osigurati legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda u Predsjedništvu BiH i domovima naroda, provedba presuda Europskog suda za ljudska prava, kao i provedba presuda Ustavnog suda BiH, trebaju ostati prioritet svih nas jer osiguranjem ovoga stvaramo pretpostavke i napredak po drugim pitanjima. S obzirom na to da je pandemija koronavirusa poljuljala cijelu svjetsku ekonomiju, pa i naše gospodarstvo nije ostalo pošteđeno, stoga u novonastaloj situaciji prioritet vlasti treba biti rad na ublažavanju negativnih posljedica na gospodarstvo, posebno kroz pomoć privatnom sektoru, i zaštita radnih mjesta.
EU je imenovao Miroslava Lajčaka za svog izaslanika za rješavanje kosovskog pitanja, ali i za cijeli zapadni Balkan. Kakva su vaša očekivanja?
S obzirom na to da je gospodin Miroslav Lajčak obnašao dužnost visokog predstavnika u BiH, sigurno je osoba koja jako dobro poznaje odnose i prilike u BiH, pa i u, kako vi kažete, cijeloj regiji zapadnog Balkana, odnosno jugoistočne Europe. Također je osoba koja se dokazala kao prijatelj BiH na njezinu putu u EU. Kada je u pitanju BiH, koja još čeka kandidacijski status, stvarni napredak na našem europskom putu naša je unutarnja stvar i odgovornost institucija BiH.
Koliko je realno očekivati da se u ovoj situaciji, ali i konstelaciji političkih odnosa u BiH, pristupi izmjenama Izbornog zakona i provedbi presude u slučaju “Ljubić”?
Izmjene Izbornog zakona kojima se u potpunosti provode odluke Ustavnog suda BiH nužnost su i preduvjet za demokratsko funkcioniranje BiH i njezin napredak na europskom putu. Ove stvari bile su pretpostavka i za provedbu izbornih rezultata općih izbora 2018. jer znamo da se izborni rezultati nisu mogli provesti. Međutim, Središnje izborno povjerenstvo stavilo se u ulogu zakonodavca i donijelo odluku koja je suprotna Ustavu BiH. Predstavnici HDZ-a BiH i stranaka okupljenih oko HNS-a nude rješenja koja su u skladu s Ustavom BiH, provode odluke Ustavnog suda i ne sadrže nikakve diskriminatorne odredbe prema bilo kome te ćemo i dalje predlagati rješenja koja su u interesu BiH, njezine stabilnosti, sigurnosti i budućnosti.
Kako gledate na sukob oko raspodjele novca od MMF-a? Zašto je, po vašem mišljenju, Bošnjacima sporna raspodjela novca i na županije?
Očito je namjera nekih u BiH da se po njihovoj volji odlučuje tko i kako može te treba dobiti određena sredstva. Ako želimo pridonijeti napretku i razvoju BiH, ne smijemo zaboraviti da je BiH država triju konstitutivnih naroda (Hrvata, Bošnjaka i Srba) i drugih koji u njoj žive, koja je strukturirana tako da se sastoji od entiteta, a entitet FBiH od federalnih jedinica odnosno županija te nižih razina vlasti - općina i gradova. Taj ustavni ustroj moramo uvažavati ne samo u ovim uvjetima i situaciji u kojima smo suočeni sa socioekonomskim, sigurnosnim i zdravstvenim izazovima nego i u svim drugim prilikama i situacijama pri donošenju određenih odluka. Ono što nam je najmanje potrebno u ovom vremenu svakako je politikantstvo i prebacivanje odgovornosti na druge.
Aktivnosti HDZ-a BiH, kao i HNS-a, svakodnevne su u ovim izvanrednim okolnostima pandemije, čak i pojačane. Što su stranački prioriteti i planovi nakon normalizacije?
U ovom vremenu posebnih uvjeta naše djelovanje kao dužnosnika HDZ-a BiH i stranaka okupljenih oko HNS-a se usložnilo. Uz sve redovite obveze koje imamo u institucijama vlasti kao dužnosnici, također koordiniramo stavove i aktivnosti unutar razina vlasti u BiH u okviru svojih nadležnosti kako bismo iznašli modalitete ublažavanja negativnih posljedica na gospodarstvo i zdravstveni sustav te zaštitili radna mjesta. Unatoč ovoj situaciji, naši prioriteti kao stranke koja svoju politiku temelji na programu svakako su i zaštita nacionalnih interesa i položaja hrvatskog naroda, zaštita branitelja, zaštita mladih i obitelji, rad na infrastrukturnim projektima od lokalne do viših razina vlasti, kultura, obrazovanje i dr.
Kako gledate na BiH nakon zaustavljanja pandemije? Hoće li se, po vama, stvari promijeniti ili će se u političkom smislu ponovno vratiti na politiku koju uvjetuju neki?
Situacija s kojom se suočavamo svakako je do sada najveći izazov, ne samo za ekonomiju i zdravstvo nego i za društvo u cjelini. Svaka zemlja iz ove situacije za sebe može izvući određenu pouku, a svi zajedno možemo reći kako nas je ova situacija na neki način “ponizila” te da svi trebamo početi razmišljati i ponašati se odgovornije pri traženju rješenja u svim prilikama, a ne samo u vremenu pandemije. Na poseban način moramo imati razumijevanja prema onima koji se nalaze u teškoj i nezavidnoj situaciji i pokazati više solidarnosti u vremenu izvan pandemije. U političkom smislu očekujem iskorak svih da Bosnu i Hercegovinu izgradimo kao pravnu državu triju ustavno jednakopravnih naroda i drugih koji u njoj žive, što bi trebao biti interes svih nas.•