Operna umjetnica Blaženka Milić, dugogodišnja članica Opere Hrvatskoga narodnog kazališta, preminula je u Zagrebu u 83. godini, a kako u izrazima sućuti ističe ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, njezini uspjesi ostat će zlatnim slovima upisani u povijesti hrvatske kulture.
Blaženka Milić rođena je u Mostaru 4. veljače 1939. godine. Bila je prva učenica Odjela za solo pjevanje na mostarskoj Muzičkoj školi gdje joj je nastavnica bila Milka Padovan. Prvi profesionalni nastup imala je u Narodnom pozorištu u Mostaru 1961. godine, a pjevala je Petricu u igrokazu “Đerdan” Jakova Gotovca.
Muzičku akademiju u Zagrebu upisala je 1962. i diplomirala 1967. kod prof. Lava Vrbanića. Nakon što je za školsku godinu 1968./1969. dobila Fulbrightovu stipendiju za usavršavanje, nastavila je suradnju s profesorom Vrbanićem na New England Conservatory of Music u Bostonu.
U angažmanu Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu bila je od 1. rujna 1969. do odlaska u mirovinu u siječnju 2001. godine.
Debitirala je na sceni 20. siječnja 1970. godine kao Zorka u “Porinu” Vatroslava Lisinskog, a uz tu ulogu u zagrebačkom je kazalištu ostvarila niz uloga poput Jelene i Eve u “Nikoli Šubiću Zrinjskom” Ivana pl. Zajca, Đule u “Eri s onoga svijeta” Jakova Gotovca, Lisbeth u “Postolaru od Delfta” Blagoja Berse i Anice u “Ekvinociju” Ive Brkanovića.
Zapažene uloge ostvarila je i u “Pikovoj dami” Čajkovskog, Straussovoj “Arabelli”, Bordinovu “Knezu Igoru”, Mascagnijevoj “Cavalleriji rusticani”, Mozartovoj “Čarobnoj fruli”, “Don Giovanniju” i “Figarovu piru”, Puccinijevoj “Madame Butterfly”, “La Bohéme” i “Tosci”, Verdijevoj “Traviati”, “Aidi”, “Nabuccu”, “Krabuljnom plesu” i “Trubaduru”, Gounodovu “Faustu”, Smetaninoj “Prodanoj nevjesti”, Wagnerovom “Ukletom Holandezu” i “Walküri”, Cileinoj “Adriani Lecouvreur”.
Posljednji puta nastupila je na pozornici HNK kao Anna u Nabuccu, 2002., a 2010. predstavljen je njezin dvostruki CD “Glazba je moj Život”.
Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika 2018. godine dodijelilo joj je nagradu za izniman doprinos hrvatskoj opernoj umjetnosti, a iste je godine dobila i Nagradu Hrvatskog glumišta za svekoliko umjetničko djelovanje. Odlikovana je Redom Ante Starčevića.
Od Blaženke Milić na svojim se internetskim stranicama oprostilo Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu istaknuvši da je njezinom smrću “izgubilo izuzetno vrijednu i inspiriranu umjetnicu koja je ostavila dubok trag, darujući nam ne samo svoje blistave kreacije, nego i iskrene emocije upisane u pamćenje generacija publike”.
Obuljen Koržinek: Uspjesi Blaženke Milić ostat će zapisani zlatnim slovima u povijesti hrvatske kulture
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek u izrazima sućuti istaknula je da je Blaženka Milić svojim voluminoznim glasom, stilistički iznijansiranim i scensko dojmljivim interpretacijama opernih uloga obilježila višedesetljetnu epohu operne produkcije u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu.
“Godinama je nosila sopranski repertoar hrvatskih kazališta, a bez njezinih interpretacija program Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu desetljećima bi bio nezamisliv. Gotovo da i nema hrvatske operne scene na kojoj nije gostovala, kao niti uloge dramskog sopranskog repertoara u kojoj nije nastupila”, istaknula je ministrica.
“Glasovita Gotovčeva Đula, Puccinijeva Tosca i Mimi, Verdijeva Aida i Abigaille, Blaženka Milić bila je jedna od rijetkih hrvatskih pjevačica koja je mogla interpretirati Wagnerove heroine i steći komplimente vrhunskih svjetskih dirigenata poput Herberta von Karajana. Unatoč brojnim ponudama iz inozemstva, njezini životni prioriteti bili su prije svega obitelj čime je obogatila i privilegirala hrvatsku opernu scenu. Njezini uspjesi i priznanja, a zasluženo ih je dobila i od struke i publike, ostat će zapisani zlatnim slovima u povijesti naše nacionalne kulture, a oni koji su ju osobno poznavali u živoj će uspomeni zadržati njezinu velikodušnost, požrtvovnost i vedar duh. Upravo zato za Blaženkom Milić, našom dragom ‘Bajkom’ ostaje bolna praznina i tuga”, stoji u poruci sućuti ministrice Obuljen Koržinek.