Ako je suditi po podacima koje imamo do sada, radi se o najvećoj "bijeloj kugi" na području općine Grude još od rata.
Portal Grude.com kontaktirao je ponegdje župnike, a ponegdje mještane u sedam grudskih župa: Grude, Gorica Sovići, Drinovci, Tihaljina, Ledinac, Ružići i Cerov Dolac. I, nažalost, i župnici i mještani nesretni su zbog činjenica da se malo djece rađa, a neki ističu da ne znaju što je gore, ili to što rodi tek pokoje dijete, ili odlazak ljudi i odgoj djece u tuđini.
U Grudama, Ružićima i na Ledincu govore nam da je bilo i dosta ukopa ljudi koji su živjeli u inozemstvu, pa im je bila želja da se ukop obavi u rodnoj župi. Ali, statistika je, unatoč i tim činjenicama, neumoljiva.
U župi Grude, u samome središtu u crkvi svete Katarine kršteno je 38 djece i to je najveći broj krštenja u općini Grude, ali najveća župa ima i najveći broj umrlih. Njih je u 2017. bilo 54, pa je župa za 16 u minusu. U župi ističu da svake godine ima dosta pogreba onih koji ne žive ovdje, ali odavde vuku korijene i želja im je da se pogreb obavi u rodnoj župi. Tako je bilo i u 2017.
Nakon Gruda, idemo u župu Gorica - Sovići koju bismo mogli nazvati najpozitivnijom od svih župa s negativnim prirodnim prirastom. U župi je kršteno 37 župljana, a umrlo ih je 39, što predstavlja za dvoje više umrlih, negoli krštenih.
U Drinovcima, prema podacima do kojih smo uspjeli doći kršteno je 14 djece, a umrlih je 36. Nažalost, u župi koja je dala znamenite svećenike, pjesnike, književnike... negativne brojke posljednjih godina nikako se ne preokreću.
U Tihaljini u prošloj godini kršteno je 13 djece, a umrlih je 33, što predstavlja negativan prirast za 20 ljudi. - Morate uzeti u obzir da je naših dosta odselilo, pa će i od ovo 13 djece, njih određen dio živjeti u inozemstvu. Nažalost, protiv odlazaka iz tog nekog trenda, potrebe... ne znam kako bih nazvao ovo, teško je se boriti - kaže za Grude.com jedan mještanin Tihaljine.
U župi Ledinac u prošloj godini bilo je 12 krštenih, a umrlih 17. Župljanin s kojim smo razgovarali kaže da je 5 osoba imalo želju biti ukopano u svojoj, rodnoj župi, tako da te brojke nije bilo, Ledinac bi bio na nuli. Ipak, kao službena župna brojka uzima se 12 krštenih i 17 ukopanih.
Župu Ružići koje u nekim ranijim vremenima, uz župu Grude, pamtimo kao župu s pozitivnim trendom, također nije zaobišao negativan prirodni prirast. Bilo je ukupno 18 krštenih i 26 umrlih. I u ovoj župi, kao i u drugim spomenutima ima onih koji nisu živjeli tu, ali su imali želju da se obredi obave u njihovoj rodnoj župi.
I za kraj smo ostavili Cerov Dolac. Nažalost, ne sjećamo se da se otkada pratimo evidenciju ikad dogodilo da je župa Raskrižje, poznatija kao Cerov Dolac, bila bez ijednog krštenja. To se dogodilo u 2017. Nije bilo nijednog krštenja i nijednog vjenčanja. Bila su 3 pogreba.
Ukupno, prema pisanju portala Grude.com, u općini Grude kršteno je 132 djece, ukopanih je bilo 208. S obzirom da se radi o hrvatskoj općini u BiH, i da župe i župnici imaju najtočniju statistiku, broj umrlih veći je od broja rođenih za 76 na području općine Grude.
Općenito gledajući, katolici u BiH još od 2002. imaju negativan prirodni prirast, ali on je u stalnom opadanju već od 1996.
Najpoznatiji hrvatski demograf Stjepan Šterc krajem 2017. je rekao da je procjena kako bi prirodni gubitak hrvatske populacije u BiH u narednih deset godina mogao iznositi oko 40 tisuća osoba.
Uz prirodni pad od oko dvije i pol tisuće stanovnika hrvatske nacionalnosti, na godišnjoj razini treba uračunati oko deset tisuća onih koji će svake godine trajno napustiti tu zemlju. To bi značilo kako bi broj Hrvata u BiH, kojih je prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. bilo 544 tisuće, odnosno 15,4 posto ukupnog stanovništva te zemlje, za deset godina mogao biti smanjen za 125 tisuća. To je dramatičnih 31.3 posto sadašnje populacije, analize su na koje ukazuje Šterc.
I nije samo općina Grude u minusu, krštenih je manje i u drugim hrvatskim župama, primjerice u Stocu, Rami...
Nažalost, sve je jasnije, pisati o ovome više nije pitanje statistike, nego pitanje opstanka jednog naroda.