Unatoč ekonomskoj krizi koju karakterizira rast cijena energenata, a samim time i prijevoza, kao i poremećeni lanci opskrbe, bosanskohercegovačko gospodarstvo i dalje pokazuje zavidnu razinu žilavosti, poglavito kada je riječ o izvoznim aktivnostima, piše Večernji list BiH.
Dokaz su podaci koji su nedavno objavljeni u analizi vanjskotrgovinske razmjene BiH za razdoblje od prvih šest mjeseci 2022. godine, a koja je, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, usvojena na Vijeću ministara BiH. Iz dokumenta, koji pokazuje rast ukupne vanjskotrgovinske razmjene BiH za 41,5%, vidljivo je kako je u ovom razdoblju došlo do rasta izvoza od 39,9% u odnosu na isto razdoblje protekle godine.
Pritom je rastao i uvoz, i to za 42,5%, međutim, sve zajedno upućuje na zaključak kako je u prvom polugodištu ove godine, unatoč svih izazovima, vladala živa ekonomska aktivnosti, poglavito u odnosu s Europskom unijom, koja je glavni vanjskotrgovinski partner BiH i u ukupnom obujmu robne razmjene sudjeluje sa 63,1%. Istodobno, zemlje potpisnice sporazuma "CEFTA 2006." sudjeluju s 14,9%, a ostale s 22%.
Niz država
Ako se analiziraju podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni s Europskom unijom, vidljivo je kako izvoz iz Bosne i Hercegovine raste većom dinamikom u odnosu na uvoz. Tako je u prvih šest mjeseci ove godine izvoz u zemlje Europske unije iznosio 6,71 milijardu KM, što je 39% više nego u istom razdoblju prošle godine, dok je uvoz iznosio 7,66 milijardi KM, odnosno 31,7% više u odnosu na prvu polovinu 2021. godine.
U kontekstu država s kojima BiH ima najaktivniju trgovinsku razmjenu nema velikih promjena.
Bosna i Hercegovina je u prvoj polovini 2022. godine najviše izvozila u Hrvatsku (1,34 milijarde KM), Njemačku (1,34 milijarde KM), Srbiju (1,25 milijardi KM), Italiju (1,07 milijardi KM), Austriju (821 milijun KM) i Sloveniju (709 milijuna KM), a najviše je uvozila iz Italije (1,62 milijarde KM), Srbije (1,5 milijardi KM), Njemačke (1,41 milijardu KM), Hrvatske (1,27 milijardi KM), Kine (1,06 milijardi KM) i Turske (845 milijuna KM).
Pokazatelji iz analize upućuju na izdržljivost gospodarstva, koja se pokazala i tijekom pandemijskog razdoblja. Ipak, borba protiv inflacije zasigurno će voditi smanjenju ekonomske aktivnosti u nizu jakih europskih gospodarstava, onih koja su i izravno povezana s gospodarskim subjektima u Bosni i Hercegovini.
Poznato je kako su ekonomski subjekti u BiH uvelike ovisni o izvozu na tržišta Europske unije, ali i uvozu različitih repromaterijala potrebnih za daljnju obradu i proizvodnju u BiH, pa tako svaki poremećaj u gospodarskim sustavima zemalja kao što su Njemačke i Austrija mora imati posljedice i na BiH. Ako bi na razini europskog tržišta došlo do recesije, što bi se svakako reflektiralo i na BiH i kroz mogućnost zastoja u izvozu, ali i uvozu iz navedenih zemalja, odnosno do pada ekonomske aktivnosti.
Pritom treba uputiti i na najnovije prognoze koje je iznio MMF, a prema kojima je u posljednjoj prognozi predviđen rast bh. ekonomije od 2,4 posto u ovoj godini i 2 posto u 2023. No, usporavanje ekonomskog rasta svakako će na drugoj strani pratiti i dobre vijesti o smanjenju inflacije.
Prema prognozama iz dokumenta "World Economic Outlook", koji MMF obično objavljuje dva puta godišnje, procjena je kako će inflacija u idućoj godini pasti na 4,5 posto, a i u sljedećoj godini doći će do dodatnog pada, pa je prognoza kako bi inflacija u 2024. godini trebala iznositi 3,45 posto.
Strane investicije
Ono što također ohrabruje su i procjene koje se odnose na sudjelovanje stranih investicija u domaćem bruto društvenom proizvodu, pa bi one u ovoj godini bile na razini od 21,7 posto BDP-a, dok bi u idućoj mogle blago porasti do razine od 21,8 posto BDP-a. Održati razinu stranih investicija važan je zadatak u čijem ispunjenju veliku ulogu imaju i sve razine vlasti u BiH koje moraju nastaviti s procesima olakšavanja administrativnih prepreka, odnosno jačanja privlačnosti BiH za pokretanje biznisa i realizaciju različitih poslovnih ideja.