Proces imenovanja izvršnih vlasti u županijama

Unutarnji bošnjački nesporazumi odugovlače okončanje ustroja vlasti

Unutarnji bošnjački nesporazumi odugovlače okončanje ustroja vlasti
25.06.2023.
u 20:00
S obzirom na to da se bližimo kraju lipnja, a samim time približavamo i vremenu godišnjih odmora, bit će vrlo važno ubrzati procese u obje navedene županije, a kako bi se okončao izbor novih županijskih vlada
Pogledaj originalni članak

Proces uspostave izvršne vlasti u dvjema županijama u Federaciji BiH trenutačno je u različitim fazama okončanja; u HNŽ-u su stvari praktički zaustavljene zbog unutarnjih bošnjačkih sukoba i priče o navodnim izdajnicima, dok je u Hercegbosanskoj županiji, prema svemu sudeći, vrlo blizu dogovor triju hrvatskih stranaka koje će činiti okosnicu nove Vlade, piše Večernji list BiH.

Niz čimbenika

U slučaju HNŽ-a javnost je proteklih dana, ali i tjedana mogla svjedočiti prilično turbulentnoj političkoj situaciji na bošnjačkoj političkoj sceni, a razlog je odgovor na pitanje koji bi od dvaju blokova, onaj koji vodi SDP ili onaj koji predvodi SDA, trebao ući u novu izvršnu vlast s pobjednicima izbora na hrvatskoj političkoj sceni - HDZ-om BiH.

Potonja stranka sa svojih 11 zastupnika u Skupštini Hercegovačko-neretvanske županije predvodi proces uspostave vlasti te joj je u interesu što prije okončati ga kako bi se županiju dodatno stabiliziralo te pripremilo na brojne zadaće, a poglavito one reformske prirode koje tek treba raditi. No, "zahvaljujući" neriješenim odnosima u bošnjačkom političkom korpusu, takvo što trenutačno se ne može odraditi tako da su, kako doznajemo od dobro obaviještenih izvora, procesi zaustavljeni. HDZ BiH s HDZ-om 1990. u Skupštini ima 14 ruku te im za izbor Vlade, a za što su u skladu s ustavnim rješenjima potrebne dvije trećine, nedostaje šest zastupnika. Hrvatskim strankama idealan scenarij bio bi imati uspostavljenu vlast po vertikali, a što bi značilo da okosnicu Vlade čine iste stranke i u županiji i na razini Federacije BiH. Ta ideja svakako bi oslikavala potrebu da Hercegovačko-neretvanska županija slijedi dobre primjene suradnje kakvi se trenutačno mogu vidjeti na federalnoj razini, gdje HDZ BiH i stranke "trojke" aktivno donose mjere usmjerene prema gospodarskom rastu, istodobno stabilizirajući političku situaciju.

No, u rješenju svake matematičke jednadžbe postoje nepoznanice, a one se primijenjeno na politički život Hercegovačko-neretvanske županije ogledaju u situaciji u kojoj je upitno koliko zapravo SDP i partneri imaju volje i snage biti dio buduće vlasti u HNŽ-u, istodobno riskirajući da im bošnjačka medijsko-politička mašinerija ponovno počne spočitavati navodno izdajništvo bošnjačkih interesa. U cijeloj priči oko ustroja vlasti hrvatske stranke očekuju da uskoro dobiju odgovor na pitanje može li se krenuti u taj proces ili će trebati tražiti partnere u nekom drugom bloku. No, drugi blok sa svojim maksimalističkim stavovima također nije lagan potencijalni partner. Za sve to vrijeme Hercegovačko-neretvanska županija prostor je koji traži političku stabilnost i maksimalnu protočnost u donošenju i usvajanju odluka na relaciji Vlada - Skupština. Takvo što dodatno će doći do izražaja u vremenu kada se aktivnije krene u proces usvajanja europske pravne stečevine, koordinacijsko djelovanje s višim razinama vlasti, kao i pripremu za pisanje i prezentiranje projekata s kojima županija može nastupati u okviru povijesno značajnog IPA III pretpristupnog mehanizma.

Za hrvatske političke predstavnike bitno je imati skupštinsku većinu i Vladu u kojoj neće biti nikakvih blokada, već će se raditi maksimalno operativno kako bi se rješavala pitanja od interesa za sve žitelje županije, uključujući i ona koja se odnose na obrazovanje.

Kada je riječ o procesu uspostave izvršne vlasti u Hercegbosanskoj županiji, koraci su i dalje usmjereni prema postizanju strateški značajnog cilja, a on bi se ogledao kroz dogovor triju hrvatskih stranaka koje su u ovoj županiji osvojile najveći broj glasova. Riječ je o HDZ-u BiH, HDZ-u 1990. i HNP-u. U skladu s takvim rezultatom, HDZ BiH i HNP imaju po pet zastupnika u Skupštini Hercegbosanske županije, a HDZ 1990. četiri. Inače, Skupština ove županije ima 25 zastupnika, a za potvrdu Vlade potrebna je dvotrećinska većina. Dragan Konta, predsjednik Županijskog odbora HDZ-a BiH Hercegbosanske županije, za Večernji list je potvrdio kako su napori usmjereni na završetak pregovora koji bi uključivao dogovor navedene tri hrvatske političke stranke, a koje bi činile i okosnicu nove vlasti. A kada se očekuje završetak toga procesa, za sada je nezahvalno prognozirati.

Ubrzanje procesa

S obzirom na to da se bližimo kraju lipnja, a samim time približavamo i vremenu godišnjih odmora, bit će vrlo važno ubrzati procese u obje navedene županije, a kako bi se okončao izbor novih županijskih vlada. Time će ova razina vlasti imati u potpunosti provedene rezultate izbora, a "pritom svakako treba skrenuti pozornost na činjenicu da je u kontekstu županija u ovom mandatu vidljiva prilična raznolikost i šarolikost političkih stranaka, saveza i koalicija. Sve to, smatraju analitičari, ne bi smjelo biti smetnja uspostavi dobrih odnosa po vertikali u cilju provedbe reformi koje za cilj imaju poboljšanje životnog standarda, olakšavanje poslovanja, privlačenje novih stranih investicija. Suradnja na relaciji županije - Federacija BiH pokazat će se ključnom za sve buduće gospodarske procese.

 

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.