Predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto najavila je nedavno nakon telefonskoga razgovora s premijerom Republike Hrvatske Andrejem Plenkovićem da će njezin prvi službeni posjet biti Zagrebu i upravo susret s prvim čovjekom hrvatske Vlade, piše Večernji list BiH.
Istodobno se pak doznaje kako će se taj susret iskoristiti i za pripremu prve zajedničke sjednice Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske na kojoj bi se govorilo o nizu otvorenih tema, ali i načina za njihovo rješavanje te kako bi se, što je najvažnije, Hrvatska i formalno angažirala oko pomoći BiH za nastavak europskoga puta.
Schengen prvi
Tako bi se zajednička sjednica dviju vlada trebala održati najkasnije u ožujku nakon što novi saziv zasjedne u potpunosti u BiH te se ministri upoznaju s djelokrugom resora te otvorenim pitanjima povezanim i s Republikom Hrvatskom. Hrvatski premijer Andrej Plenković nedavno je praktički ishodio zeleno svjetlo za kandidacijski status BiH za EU te najavio svekoliku potporu cijeloj zemlji. No, trenutačno je najaktualnije pitanje vezano uz ulazak Hrvatske u prostor Schengena i kako olakšati prelazak granice, kako građana tako i gospodarstvenika. Već sada su prve probleme strožeg režima osjetili prijevoznici roba. Iz Vanjskotrgovinske komore su naveli kako se glavni problem, prije svega, nalazi s bh. strane. Naime, samo na dvama graničnim prijelazima u međunarodnom cestovnom prometu roba, Gradiški i Bijači, postoji takozvani sustav potpunog inspekcijskog nadzora na granici (BIP), pa se mogu koristiti za sve vrste roba i pregled roba biljnog i životinjskog podrijetla, živih životinja.
No, bez obzira na sve, tražit će se od Hrvatske jednostavniji režim prelaska kako bi se ubrzao prelazak roba i smanjila mogućnost njihova kvarenja. S time ide i zahtjev za redefiniranje sadašnjeg ugovora o graničnim prijelazima, koji pak nije samo autonomna stvar dviju država nego i novonastale činjenice da je Hrvatska članica Europske unije te da za eventualno prekategoriziranje prijelaza odobrenje mora stići i iz institucija Europske unije o nadzoru granice. Jedno od najprjepornijih pitanja je svakako skladište radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori. Protiv izgradnje toga objekta je Općina Novi Grad te predstavnici vlasti Republike Srpske, ali i Unsko-sanske županije. Hrvatska od 1998. godine pokušava uspostaviti centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u Trgovskoj gori nadomak granice s Bosnom i Hercegovinom.
Nevladine organizacije, općine i gradovi koji su prvi na udaru potencijalnog izvora opasnosti te političari iz ovog dijela Bosne i Hercegovine nastoje dokazati koliko ova lokacija nije prihvatljiva za sjeverozapadni dio zemlje. Protiv toga da se u bivšoj vojarni skladišti radioaktivni otpad je i općina Dvor u Hrvatskoj. No, vlasti u Zagrebu nastavile su s realizacijom ovoga projekta. Za obje zemlje važna je realizacija nekoliko infrastrukturnih projekata. Prije svega, to se odnosi na tri mosta preko Save. Zajedno s tim je i granični prijelaz u Svilaju kod Odžaka, most kod Gradiške te izgradnja novoga mosta Gunja, Brčko.
Infrastruktura, energetika
Dva izaslanstva razgovarat će i o povezivanju plinovoda između Hrvatske i BiH kroz Južnu plinsku interkonekciju, što bi bilo od iznimne koristi za obje zemlje, a napose za BiH i njezino diverzificiranje opskrbe plinom. Hrvatska pak inzistira da se razriješi pitanje raspodjele dobiti proizvodnje električne energije u proizvodnim objektima u slijevu rijeke Trebišnjice, napose kroz projekt hidroelektrane Dubrovnik II, te da se daju odgovori na prijepore koji postoje s realizacijom projekta Gornji horizonti koji može imati implikacije i na dodatno zaslanjivanje Neretve na njezinu južnom dijelu. S druge pak strane, posve sigurno će se otvoriti i pitanje korištenja voda iz akumulacije s Buškoga blata te kompenzacija koje plaća Hrvatska elektroprivreda (HEP) Bosni i Hercegovini.