Početak ovogodišnje proljetne sjetve, iako protječe u povoljnim vremenskim uvjetima, sa sobom nosi stare izazove i probleme s kojima domaći poljoprivrednici dugi nizu godina pokušavaju izaći nakraj, no, zbog nedovoljne svijesti o važnosti domaće proizvodnje hrane u tomu nemaju dovoljnu razinu potpore, piše Večernji list BiH.
Iako su iznosi poticaja na svim razinama rasli u proteklom razdoblju, domaće poljoprivrednike i dalje brine izostanak mjera poput "plavog dizela", ali i nastavak rasta cijena repromaterijala i sjemena kojih BiH jednostavno nema dovoljno te ih je prisiljena uvoziti. Tomu svakako treba dodati i činjenicu da uslijed dugogodišnje nemogućnosti postizanja dogovora BiH već poprilično kasni za zemljama okruženja kada je riječ o korištenju sredstava iz najvećeg europskog fonda za poljoprivredu.
Važnost fonda EU
Predsjednik Udruge poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo u razgovoru za Večernji list ističe kako BiH u godinama koje su iza nas nije ispunjavala preduvjete za korištenje novca iz IPARD-a, a procjene su kako smo zbog toga posljednjih 15 godina gubili 100 milijuna maraka na godišnjoj razini. Bićo ističe kako bi u suprotnom bh. selo dobilo prijeko potreban financijski input koji bi imao značajnu podršku u razvoju kapaciteta kojima bi postalo konkurentnije, a produkcija domaće hrane podignula na višu razinu. Također, podsjeća i kako je BiH prije rata mogla zadovoljavati čak 80 posto potreba za prehranom te se pita zašto se kapaciteti, koji očito postoje, konačno ne stave u funkciju održivog razvoja. Tada bi poljoprivrednici bili u mnogo boljoj poziciji, veći broj ljudi bi se bavio ovom vrstom djelatnosti, a posljedično bismo došli u situaciju da BiH uvozi znatno manje proizvoda koji bez problema mogu uspijevati u bh. podneblju. Sve navedeno, ističe Bićo, traži sustavan pristup na svim razinama, a sredstva Europske unije u tom bi smislu bila iznimno korisna.
Inače, nedavno je predsjednik Udruge poljoprivrednika FBiH u razgovoru za Fenu govorio o proljetnoj sjetvi te je objasnio da je dosta parcela već uzorano, pripremljeno za glavnu sjetvu, a sjemenskog materijala i gnojiva ima dovoljno. Cijene su, kako je kazao, na razini prošlogodišnjih i još su visoke.
- Isplaćeni su poticaji za prošlu godinu. Program poticaja za ovu kalendarsku godinu je završen. Do županija je da počnu s obračunima - kazao je Bićo. No, upozorio je i kako je u Bosni i Hercegovini vrlo nekonkurentna, odnosno skupa proizvodnja, a zbog toga su skupi i finalni proizvodi. U odnosu na to, uvozni proizvodi mnogo su jeftiniji, premda po kvaliteti nisu na istoj razini s domaćim proizvodima. - Kod nas su još mala izdvajanja za poljoprivredu, nije zaštićeno tržište, općenito, poljoprivrednik nije zaštićen- kazao je.
Niz ciljeva
Kada je riječ o mogućnostima koje stoje pred BiH, u ovom se trenutku, podsjećamo, realizira mehanizam pretpristupne pomoći EU-a za ruralni razvoj (IPARD III) za razdoblje od 2021. do 2027., a u okviru kojega je za programe dodijeljeno 990 milijuna eura sredstava EU-a. Međutim, ukupni iznos potrošen na projekte financirane u okviru IPARD-a bit će veći jer i svaka zemlja korisnica doprinosi ukupnoj potpori u okviru IPARD-a kroz nacionalne doprinose. Osim toga, za mnoge od mjera i sami primatelji moraju financirati dio troškova projekata. No, za razliku od Albanije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Srbije i Turske, koje koriste ovaj mehanizam, BiH još uvijek nije dio ove uspješne priče. Razlog je činjenica da nije ustrojena potrebna arhitektura, odnosno institucionalno okružje kako bi se navedena sredstva mogla koristiti, no nove vlasti na svim razinama ozbiljno su krenule u proces ispunjavanja preduvjeta. Ciljevi programa EU-a su povećanje konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora, njegovo postupno usklađivanje sa standardima EU-a (sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika) te poboljšanje učinkovitosti i održivosti proizvodnje na poljoprivrednim gospodarstvima. To će omogućiti bolji odgovor na društvena očekivanja u pogledu sigurne, hranjive i održive hrane. Također, namjera je olakšati poslovni razvoj, rast i zapošljavanje u ruralnim područjima, poboljšanje položaja poljoprivrednika u vrijednosnom lancu i privlačenje mladih u poljoprivredu, kao i doprinošenje ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi njima te poticanje održivog upravljanja prirodnim resursima i doprinošenje zaštiti okoliša.