Kada netko kaže “Neum”, prva pomisao je već ustaljena fraza kako je to “jedini bh. gradić na Jadranu” i “jedini izlaz BiH na more”. Ali Neum je puno više od toga. S godinama se Neum, od malog mjesta na jadranskim obalama, prometnuo u turističko odredište ne samo bh. građana, već i velikog broja stranaca, piše Večernji list BiH. Kako nam je kazao Branimir Butigan, koordinator poslovanja Grand hotela Neum, samo za proslavu Nove godine ugostilu su 700 osoba iz Njemačke, Austrije, Bugarske, Slovenije i Mađarske. Njima se dogodio presudni ‘klik’ po pitanju stranaca, ali nije sve tako išlo glatko kroz godine koje su iza nas. Butigan nam kaže kako je ‘u glavama’ mnogih stranaca kako je ovdje i dalje, 20 godina poslije, ratno vrijeme. Ili bar poslijeratno vrijeme. - I kad smo pričali s Francuzima, oni su počeli dolaziti u nekom malom broju. Međutim, onda smo mi za njihovih pedesetak agenata platili boravak u BiH.
Popunjenost kapaciteta
Nakon što su se vratili u Francusku, odmah nam je skočio promet bar što se tiče Francuza, kaže nam Butigan. Smatra kako BiH ima ogroman turistički potencijal, ali kako se mora raditi na poboljšanju cestovne infrastrukture kako bi se taj potencijal i iskoristio. Tako nam je kazao kako BiH ima u odnosu na Hrvatsku brojne nedostatke, ali one prednosti koje ima ne može iskoristiti. - Turska i Rusija ne trebaju vize za BiH. Imali bismo puno gostiju s tog područja. Mostarskoj zračnoj luci uputili smo upit može li boeing 747 sletjeti, i dobili smo potvrdan odgovor. Ali kako će s mostarske zračne luke doći do nas? A to im ništa ne znači jer onda mogu sletjeti u Dubrovnik i ostati ondje. Tako da te prednosti koje imamo u odnosu na Hrvatsku mi, nažalost, ne možemo iskoristiti. Potpuno smo prometno izolirani, kazao je Butigan dodavši kako je to glavna zamjerka hotelijera i turističke zajednice ovog područja. Iako se u prvi plan stavlja nova cesta Neum – Stolac, Butigan kaže za Večernji list BiH kako je njezin planiran završetak, do 2020., predugo razdoblje čekanja za neumske turističke ugostitelje. Međutim, on smatra kako postoji drugo rješenje. - S minimalnom investicijom se postojeća cesta Neum – Svitava može realizirati.
Povezanost s Neumom
Malo treba proširiti da bude dvotračna, čime bi se oživjelo zaleđe Neuma, koje je dosta zanimljivo, kazao je Butigan dodavši kako bi tako turisti, ali i ostali putnici mogli vidjeti Hutovo, staru željezničku prugu kao i ostale zanimljivosti. Kazao je kako se najavljuje i gradnja ceste Čapljine – Ravno, koja bi isto donekle bolje povezala Neum s ostatkom zemlje, ali je rok za njenu izgradnju također pet godina. Butigan vjeruje kako bi velik broj gospodarstvenika na neki način sufinancirao rekonstrukciju Svitave, jer, prema Butiganovim riječima, veliki broj njihovih dostavnih vozila prometuje ovom cestom, a uništavaju ih vožnjom po već oštećenoj prometnici. Kaže nam kako je i problem što je cesta u županijskoj nadležnosti te smatra kako bi se, da je pod upravom Federacije, njezino pitanje brže riješilo. Misli kako će ideja pasti u zaborav izgradnjom ceste Neum – Stolac. - Ima jedan podatak kako je 70-ih u Hutovu bilo 700 učenika, dok ih je danas jedva 9. A zašto? Zbog prometne izoliranosti, propadanja pruge, lošijih cesta, ljudi su se počeli iseljavati, kazao nam je Butigan dodavši kako bi se realizacijom svitavske ceste taj dio ponovno oživio. Po pitanju protekle sezone, kazao nam je kako su bar, što se tiče njih, ostvarili skoro 100.000 noćenja te očekuju i 10 posto rasta u ovogodišnjoj sezoni. Također, kazao je kako su smještajni kapaciteti i u drugim neumskim hotelima, pansionima i dr. bili cijelu sezonu popunjeni.
Cestovna izolacija
Nema još službenih statističkih podataka, ali je najbolja od kraja rata. Nije se dogodilo da su zauzeti svi smještaji, a bila je dobra pred i postsezona te je dugo trajala. Na to je dosta utjecalo i vrijeme, ali jedan od razloga je i razvoj situacije u Tunisu, Maroku, Egipatu, te su se ti gosti ‘prelili’ na Španjolsku, Hrvatsku i Grčku. S popunjenošću Jadrana to se osjetilo i u Neumu, kazao je Butigan. Smatra kako neumska infrastruktura može primiti još više gostiju, što su i dokazali u odnosu na godinu prije.
- Ovo ljeto u srpnju i kolovozu bila je 30 posto veća potrošnja struje nego u 2014., što govori koliko je bolja sezona bila nego prethodne godine, kazao je Butigan dodavši kako ne treba raditi na poboljšanju srca sezone nego na jačanju pred i postsezone, kako bi se Neum što više razvijao. Na pitanje o nedostacima i prednostima Neuma, te na što se hotelijeri najviše žale, kazao nam kako je boljka Neuma svakako prometna izoliranost. Po pitanju prednosti kazao je kako je, primjerice, u hotelima usluga odlična te su im niže cijene nego u Dubrovniku za 30 do 40 posto. - Jedno vrijeme je bila velika stagnacija, ali unatrag 3 - 4 godine se počinu obnavljati hoteli, ali i graditi manji hoteli gdje se pomalo počinje mijenjati struktura gostiju i kvaliteta usluge nabolje, kazao nam je. Inače, Grand hotel Neum prvi je hotel u Neumu, koji je s radom počeo 1975. S njegovom gradnjom počelo je veće naseljavanje Neuma jer je bio velik broj zaposlenih. Trenutačno ima 150 stalno zaposlenih, 380 soba te 830 ležajeva. - Jedan je od najvećih na Jadranu. Godine 1989. hotel je imao 210.000 noćenja i 97-postotnu popunjenost kapaciteta. To se teško može ponoviti, ali može se pokušati, kazao je Butigan dodavši da je zadovoljstvo gostiju njihovog hotela na visokih 94,8 posto, te može parirati hotelima na Jadranu. To su ostvarili i priznanjem. Naime, Direkcija za izbor najmenadžera BiH je proglasila Grand hotel Neum najboljim hotelom za 2015. Smatra da se mora ubrzati rješavanje cestovne izoliranosti te kako lokalna infrastruktura mora pratiti razvoj smještajnih kapaciteta.•
K