U Osnovnu školu Ruđera Boškovića u Grudama ove se godine iz inozemstva vratilo šest učenika, a posebno je dobra vijest da ove godine nitko nije tražio ispisnicu iz škole radi odlaska, piše Večernji list BiH. Ukupno je u Zapadnohercegovačkoj županiji upisnicu u školu zatražilo više od 70 učenika pristiglih izvana. Ti podaci potpuno se poklapaju s istraživanjima Federalnog zavoda za statistiku koji je naveo da je ta županija bila jedina u BiH koja je imala pozitivan prirodni prirast. A što je rezultat demografskih mjera koje se godinama primjenjuju. Pozitivni trendovi u ovoj županiji daju dobar dio odgovora zašto su i podaci Katoličke crkve o broju katolika u dvjema hercegovačkim biskupijama - Mostarsko-duvanjskoj i Trebinjsko-mrkanskoj - jedini pozitivni u državi BiH, gdje se broj katolika godinama smanjuje. Prema objavljenim statistikama nakon blagoslova obitelji, svećenici su zabilježili 331.266 katolika, od kojih je najveći broj Hrvata. No, tome podatku posve pouzdano treba dodati još najmanje deset posto Hrvata koji se, međutim, ne izjašnjavaju kao katolici, pa se može računati da je ukupan broj Hrvata oko 370.000.
Nisu svi katolici
Na području Vrhbosanske nadbiskupije, kao i prethodnih godina, zabilježen je najveći pad broja katolika. Tamo je prirodni prirast negativan i u minusu je za 1824 osobe. A do toga se broja došlo tako da se oduzme broj rođenih i umrlih. A broj krštenih je 1448, dok je broj umrlih u prošloj godini bio 3272 te su na kraju zabilježena ukupno 119.883 katolika. Najbrojnija je Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija, u kojima je u prošloj godini živjelo 181.456 katolika. Kršteno je 2226 osoba, dok ih je umrlo 1997 s pozitivnom bilancom od 229 više krštenih nego umrlih. Banjolučka biskupija je najmanja, a tamo je na kraju prošle godine bilo 29.927 katolika. Krštenih je bilo 332, a umrlih 618, što znači da imaju negativan prirast -286. Na razini države kršteno je 4006 vjernika, dok ih je pak umrlo 5887, što čini razliku od 1881 katolika manje. Iako se trend smanjenja broja Hrvata katolika nastavlja, on se godinama usporava. U posljednje četiri godine, od gotovo 4000 katolika manje u 2020. te 3620 u 2021. godini ili pak 2711 u pretprošloj godini, prošle je godine taj broj pao ispod 2000. To može sugerirati na više potencijalnih odgovora, no najpoznatiji hrvatski demograf dr. Stepan Šterc upozorava da se dugi niz godina Hrvati iseljavaju iz BiH i Hrvatske te je primjetan negativan prirodni prirast. - Taj je trend jako dugo negativan i u tim trendovskim kretanjima imate uvijek neke oscilacije. Povremeno te oscilacije mogu pokazivati pozitivan smjer. Ali, s obzirom na broj iseljenih i prosječnu starost ukupne populacije, teško je očekivati ključni iskorak bez strateških poteza koji se moraju napraviti vezano uz opstanak. Štoviše, rekao bih da je hrvatska populacija u Bosni i Hercegovini ugroženija nego hrvatska domicilna populacija u Hrvatskoj. To je zato što je teško očekivati, uz ostalo, realizaciju drugog revitalizacijskog modela kroz useljavanje. U takvim prostorima to je teško očekivati i neće se dogoditi samo od sebe. Ako se demografska problematika i opstanak ne stave na stratešku razinu i to ne postane ključna problematika svakog izvršnog odlučivanja, onda se ništa neće dogoditi - upozorava dr. Šterc. On godinama poziva vlasti u Zagrebu, ali i Hrvatskoj na donošenje strateških odluka važnih za revitalizaciju nacije. Jedna od mjera je i pokušati vratiti ljude u zemlju. Recept za tu grupaciju je omogućiti im jednostavnije i jeftinije poslovanje u zemlji umjesto u inozemstvu. - To mora biti poticajni model i taj povratak u pravilu ide kroz investicije identitetske populacije iz iseljeništva u ta područja. Irska, primjerice, oslobodi svaku investiciju iz iseljeništva poreza na dobit na deset godina - smatra demograf. On dodaje kako je važno, uz to, poticati mlade na brak jer se 80 posto djece još uvijek rađa u brakovima.
Prepolovljen broj
- Kako bi se potaknulo stupanje mladih u brakove, onda treba ponuditi povoljna stambena i kreditna rješenja - ističe. Slovenski je model jedan od uspješnijih, a potiče razmještaj stanovništva, ne samo u velikim centrima, kao što je Mostar, nego da se nagradi i one koji žive u ruralnim područjima. - Nagradite ih poreznim sustavom. Oni ne plaćaju istu visinu poreza kao u makroregionalnim središtima - kaže on. Četvrti izraelski model vjerojatno je jedan od najuspješnijih, a postavljen je tako da je demografija postavljena kao ključno strateško pitanje države. U skladu s njom čak i ostali resori koji provode programe i projekte primarno moraju voditi računa da budu u funkciji demografske revitalizacije. Prije rata u Bosni i Hercegovini je živjelo gotovo 800.000 Hrvata. Njihov se broj prepolovio u ratu zbog progona, ubojstava, zločina i iseljavanja. Dodatni motivirajući elementi za odlazak ljudi i nakon rata, prema analizi koju su proveli iz Katoličke crkve, leže u neriješenom pitanju unutarnjeg uređenja BiH (političko i nacionalno pitanje), nesigurnosti, zatim visokom postotku nezaposlenosti, vrlo negativnom prirodnom prirastu Hrvata koji su ostali u BiH. Ulogu u revitalizaciji imaju svi - od političara, Crkve, medija do cijeloga društva. U BiH je važno raditi na povratku optimizma i stabilizaciji političkih, a onda i sigurnosnih prilika. Tu najveću odgovornost imaju političari koji bi morali prestati slati teške, uvredljive poruke, često s mržnjom prema drugima i drugačijima, kao i prestati s prijetnjama nasiljem i ratom. Najbrži način za povratak optimizma leži u napredovanju zemlje prema EU, čije su prednosti vidljive na svakom koraku. Svjedoči to i potpora od 1,085 milijardi eura iz Plana rasta.