Predsjedništvo Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH podržalo je nastavak razgovora o izbornoj reformi do kraja ove godine uz isticanje kako nema govora o ukidanju naroda iz Ustava zemlje te da nisu prihvatljiva nikakva rješenja koja bi odstupala od ranije utvrđenih pregovaračkih načela. Član vodstva HNS-a BiH i predsjednik Hrvatskog nacionalnog pomaka Ivan Vukadin smatra kako dogovor treba tražiti na načelima Mostarskoga sporazuma da legalni i legitimni predstavnici naroda u BiH trebaju biti dio Izbornoga zakona.
Večernji list: Čak i da se do kraja godine postigne politički dogovor, to ipak ne znači da će se uspjeti izmijeniti Izborni zakon u 2021.?!
- Da. Pod pretpostavkom da se dogovore izmjene Izbornog zakona o kojemu će se sva tri konstitutivna naroda složiti i pod pretpostavkom da ćemo to provesti u parlamentarnoj proceduri, mi moramo biti svjesni da će BiH i unatoč tome biti jako složeno uređena država gdje nisu riješena sva druga važna pitanja kako bi sva tri naroda BiH osjećala svojom. Izmjenom Izbornog zakona, nadamo se do kraja godine, riješit će se tek jedan dio krize.
Večernji list: Jedno od načela na kojima se nastoje voditi ovi razgovori jest brisanje naroda iz Ustava BiH, za Predsjedništvo i Dom naroda, umanjivanje njegove uloge. Može li se tu praviti kompromis?
- Ne. Mi smo u HNS-u jasno dali našim pregovaračima, predsjedniku Hrvatskog narodnog sabora, o čemu nema pregovora. Sve to što bošnjačka strana pokušava u ovim razgovorima staviti na stol je zadiranje u izvorni Dayton. Ako mi zadiremo u izborni Dayton, onda treba organizirati Dayton 2, a ne izmjenu Izbornog zakona. Hrvatima je apsolutno neprihvatljivo brisanje nacionalne odrednice i konstitutivnosti u bilo kojem obliku izmjena Izbornog zakona. Također nam je apsolutno neprihvatljivo revidiranje uloga domova naroda u Bosni i Hercegovini i Federaciji BiH. Na takav način, ako bi se to dogodilo, mi bismo urušili izvorni Dayton. Bosna i Hercegovina je politički podijeljeno društvo. Dayton je rekao da se sastoji od dvaju entiteta i tri konstitutivna naroda. U takvoj složenoj državi svugdje u svijetu postoji dvodomna parlamentarna struktura. Drugi dom služi za zaštitu naroda, manjina, regija koji su dio i žive u toj državi. Imamo primjer Belgije, primjer Švicarske, na kraju primjer Sjedinjenih Američkih Država. Drugi dom postoji i u Velikoj Britaniji.
Večernji list: Kako izbjeći preglasavanje, nametanje političkih predstavnika Hrvatima u BiH?
- Ovdje bošnjačke političke elite moraju sazreti u svom političkom promišljanju da je krajnje bespotrebno nametanje predstavnika drugome narodu zbog svoje brojnosti. Mislim da je potrebno napraviti konsenzus da se drugim narodima ne nameću predstavnici. Iskreno, mislim da se oko toga uopće ne bi trebali slagati, nego bi moralo biti razumljivo samo po sebi da se takvo što ne događa. To govorim ako mi želimo državu BiH koja će biti na putu prema NATO savezu i Europskoj uniji, gdje će se razvijati i pričati o ekonomskim temama, a ne stalno o političkim temama. Da se vratim još prethodnome pitanju, jasno je da mi ne možemo ići ispod crvene crte koja dokida prava Hrvata. U tim pregovorima hrvatski narod ima najmanje manevarskog prostora za kompromis koje podrazumijeva da idemo u korist vlastite štete.
Večernji list: Kako gledate na “ponudu” čelnika SDA Bakira Izetbegovića o smanjenju uloge Doma naroda za koji je rekao da je groblje dobrih zakona, a da istodobno “popusti” oko biranja članova Predsjedništva?
- Postavljam protupitanje. Ako je Dom naroda groblje dobrih zakona, zašto se onda ne usvoje ako su tako dobri? Da je to slučaj, svi bi bili usvojeni. Ali ako vi uporno kroz Zastupnički dom forsirate jedan zakon za koji samo vi smatrate da je dobar, a druga strana ga kroz Dom naroda osporava, onda je jasno da taj zakon nije dobar. Ako je za Bakira Izetbegovića Dom naroda groblje dobrih zakona, ja tvrdim da ti zakoni nisu dobri. Zato i postoji Dom naroda. Tamo se jamči da narod koji je manje brojan ima sigurnost da ga neće oko svega preglasati brojniji narod u Zastupničkom domu koji se bira po sustavu jedan birač jedan glas. U Belgiji nijedan zakon ne može biti primjenjiv dok predstavnici njemačke nacionalne manjine ne glasuju za njega. U Belgiji nikome nije palo na pamet donositi neke zakone koji idu na štetu njemačke nacionalne manjine. Zašto je to situacija u BiH, ja mogu samo reći da smo mi jedno nezrelo društvo u kojem svi oni koji to pokušavaju ne žele dobro BiH, pa bio to Bakir Izetbegović ili Ivan Vukadin gdje je on to u stanju.
Večernji list: Mogu li Hrvati riješiti prijepore oko biranja predstavnika u vlasti bez barem izborne jedinice?
- Izmjene Izbornog zakona neće riješiti složenu situaciju uređenja BiH i odnosa unutar zemlje. Ovdje smo imali i daleko veće neuspjehe raznih režima u prošlosti dok su pokušavali stvoriti etnički monolitno društvo. Ovdje je najvažnije da se međusobno priznaju narodi koji žive u BiH te da se počnu međusobno uvažavati bez nametanja političke volje manje brojnim narodima, bez toga mi ne možemo ići naprijed. Uz to mi imamo i ustavnu nejednakost ovdje kroz Daytonski sporazum. A to je ravnopravnost.
Večernji list: Što onda koči narode ove zemlje da se međusobno uvaže?
- To je, rekao bih, sociološki problem koji postoji dugi niz godina izražen kroz želju onih brojnijih da upravljaju malobrojnijima. To vrijeme u 21. stoljeću bi moralo biti iza nas. Ako želimo napredak, mi moramo uvažiti činjenicu da i drugi žive pored nas te da moraju imati jednaka prava.Tamo gdje su Hrvati u većini, mora se politički omogućiti Bošnjacima i Srbima da budu predstavljeni. Bez nametanja. I što prije da razumijemo BiH koja je i hrvatska, i bošnjačka, i srpska, a nije samo hrvatska, nije samo bošnjačka i nije samo srpska. Tako je moguće popraviti naše odnose.
Večernji list: Što ako ipak ne dođe do izmjene Izbornoga zakona, kakav bi trebao biti odgovor HNS-a i hrvatske politike u BiH?
- Stranke članice Hrvatskog narodnog sabora će sigurno znati odgovoriti na situaciju ako ne dođe do izmjene Izbornoga zakona. Posve je jasno da imamo igrače u BiH koji igraju na tu kartu da se dogovor ne postigne i da sve propadne. Mislim da bošnjačke političke elite igraju na tu kartu. Nakon toga bi sa “zakonodavcem” Središnjim izbornim povjerenstvom, za koje znamo da je nelegalno imenovano, trebalo nametnuti priču neke buduće platforme. Uvjeren sam da hrvatske političke opcije koje razmišljaju hrvatski u tome neće sudjelovati. A HNS će znati odgovoriti i na to iskušenje.
Večernji list: Je li to hrvatska federalna jedinica kako ste to rekli i na zasjedanju Sabora HNS-a?
- To je politički program Hrvatskog nacionalnog pomaka i mi apsolutno stojimo na tim pozicijama. Moje duboko uvjerenje, ali i ljudi s kojima sam razgovarao, za cjelovito rješenje ravnopravnosti, konstitutivnosti, legalnog i legitimnog predstavljanja sva tri naroda potrebna je federalizacija BiH kao takve uz sva ona prava koja trebaju po konvencijama biti osigurana za manjine te građane koje žive u BiH. Kroz federalizaciju BiH neki bi narodi bili u manjini u određenim federalnim jedinicama. Za njih treba zajamčiti jednaka prava kao što ih imaju većinski narodi.
Večernji list: Je li to onda put do istinske “građanske države”?
- Apsolutno. U sve tri jedinice vrijedio bi jedan birač - jedan glas. Time biste imali riješene probleme izbora izaslanika na razini države u najvišim tijelima izvršne, ali i zakonodavne vlasti koja bi također morala biti dvodomna.
Večernji list: Kako komentirate pokušaje povezivanja razgovora o izbornoj reformi s glasovanjem oko Inzkova zakona i Srebrenice?!
- Bošnjačke političke elite redovito nastoje zloporabiti žrtve iz vlastitog naroda za podmetanje tvrdnji da Hrvati negiraju zločine u Srebrenici i druge zločine. No, s druge strane, svima je poznat stav kako legalni i legitimni predstavnici HNS-a BiH ne podržavaju nametnute odluke visokih predstavnika bez obzira na koga se odnosile. •