Nedavno je predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović, koji je i čelnik HDZ-a BiH, izjavio kako se Hrvati protive rješavanju presude “Sejdić-Finci” na način da se iz Ustava Bosne i Hercegovine izbrišu pripadnici triju konstitutivnih naroda vezano uz članove Predsjedništva, smatrajući da bi takva odluka bila korak dalje prema realizaciji projekta stvaranja unitarne BiH kakvu zagovaraju bošnjačke političke stranke, piše Večernji list BiH.
Odvajanje od baze
U preambuli Ustava BiH navode se Hrvati, Bošnjaci i Srbi te ostali i drugi građani, a u sastavu Predsjedništva eksplicitno se spominju pripadnici ova tri konstitutivna naroda za koje je rezervirano po jedno mjesto u državnom Predsjedništvu. Upravo je ta činjenica bila ključni motiv Židova Jakoba Fincija i Roma Derve Sejdića da Međunarodnom sudu za ljudska prava u Strasbourgu upute žalbu kojom su osporavali, s jedne strane, odredbe Izbornog zakona, ali i Ustava Bosne i Hercegovine koji do sada, osim u slučaju statusa Distrikta Brčko, nikada nije mijenjan. Sud je stao na stranu pripadnika manjina i naložio Bosni i Hercegovini da im mora omogućiti kandidiranje i eventualni izbor. No, pri tome Sud u Strasbourgu nije, kako se često u Bosni i Hercegovini špekulira, naložio na koji se način treba provesti tu odluku. Nije eksplicitno navedeno da se trebaju izbrisati nacionalne odrednice za članove Predsjedništva, što ostavlja širok prostor za pravna i politička tumačenja. “Predsjedništvo BiH sastoji se od tri člana - jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno s teritorija Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno s teritorija Republike Srpske”, stoji su aktualnom Ustavu BiH. Promjena te odredbe moguća je na više načina, od toga da se izbriše nacionalnost, uvedu izborna područja kojima bi se osigurao jednakomjerni utjecaj triju naroda - Hrvata, Srba i Bošnjaka. Moguće je, međutim, i da se ukine tročlano Predsjedništvo te bira samo jedan predsjednik ili pak da se uvedu četiri člana državnoga vrha. Ukidanje nacionalnog prefiksa, odnosno njegovo odvajanje od srpske, bošnjačke i hrvatske baze, otvorilo bi dodatne probleme za koje je teško u ovakvome stanju pronaći rješenje. Naime, to je pitanje, prije svega, pitanje veta, odnosno odluka koje bi mogle biti destruktivne.
Kršenje Ustava
Ustavom je predviđen mehanizam koji se događa u slučaju kada, primjerice, dvojica članova (Bošnjak i Srbin) preglasaju Hrvata. Tada on ima mogućnost proglasiti tu odluku destruktivnom za interese Hrvata. No, kako bi je osporio do kraja, moraju ga podržati izaslanici u federalnom Domu naroda. “Ako takav proglas bude potvrđen dvotrećinskom većinom glasova u roku od 10 dana po upućivanju, osporavana odluka Predsjedništva neće imati učinka”, stoji u Ustavu BiH. No, u slučaju da se, primjerice, izbriše odredba o nacionalnoj pripadnosti članova Predsjedništva, onda takva mogućnost više ne bi postojala, a Ustav bi postao obesmišljen.•
kako je besmislen tekst samo je važno ko će blokirati i kako imali načina de se nešto pokrene. Koliko je Čović na vlasti i jeli se što promijenilo osim što je povećao svoje enormno bogatstvo i iselio se jedan grad ko Tuzla svih naroda nacionalnost i onih ostalih koji vi tako zovete a oni su isto građani kao i svi ostali, samo što nemaju veta, a gotovo ih ima kao Hrvata.