Bosna i Hercegovina ponovno se našla u središtu političkih sukoba koji ugrožavaju njezine europske integracije i prijeko potrebni gospodarski napredak. Dok su sve ostale zemlje zapadnog Balkana početkom studenoga dobile odobrenje za reformske agende potrebne za pristup financijskim sredstvima iz Plana rasta Europske unije, Bosna i Hercegovina ostala je jedina država koja nije dobila "zeleno svjetlo". Glavni razlog leži u nemogućnosti usvajanja jedinstvene reformske agende zbog političkih obračuna između ključnih političkih aktera - Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Stranke demokratske akcije (SDA). Jedno od ključnih pitanja koje koči usvajanje Reformske agende je status Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. SNSD, predvođen Miloradom Dodikom, zahtijeva izmjene postojećih pravila koja uključuju popunjavanje nedostajućih članova iz entiteta Republika Srpska te donošenje zakona o Ustavnom sudu. Ovaj zakon, prema SNSD-u, trebao bi predvidjeti odlazak stranih sudaca, koji su od 2000. godine sudjelovali u donošenju brojnih politički osjetljivih odluka na štetu uglavnom hrvatske, a onda i srpske strane. Posebno su prijeporna tumačenja oko osjetljivih daytonskih aranžmana koji su isključivo (pro)tumačeni onako kako to odgovara političkom Sarajevu.
Uloga Hrvata
S druge strane, SDA, predvođen Bakirom Izetbegovićem, kategorički odbija bilo kakvo ograničavanje ili ukidanje utjecaja stranih sudaca. Stranka zna da su njihove odluke bile ključne za očuvanje dominacije i interesa bošnjačkoga naroda. Tako politička prepucavanja dodatno kompliciraju situaciju, onemogućujući postizanje konsenzusa o reformama koje bi Bosni i Hercegovini omogućile pristup više od milijardu eura iz europskog Plana rasta te provođenje niza reformi važnih za sve građane. Osim pitanja Ustavnog suda, dodatni problem predstavlja usklađivanje vizne politike Bosne i Hercegovine s Europskom unijom. Ova obveza, koja je dodana kao 114. točka Reformske agende, predviđa uvođenje viza za građane Turske, Rusije, Kine, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Arabije i Azerbajdžana. S obzirom na dugogodišnje prijateljske odnose BiH s nekima od tih zemalja, posebice s Turskom, ovaj prijedlog izaziva otpor unutar bošnjačkog političkog bloka. SDA ga vidi kao prijetnju svojim političkim interesima, dok Europska unija inzistira na ovom koraku kao uvjetu za daljnje europske integracije. Hrvatski politički dužnosnici, uključujući one u državnim institucijama te čelnike hrvatskih stranaka iz reda hrvatskoga naroda i predstavnike Hrvatske u EU, aktivno pokušavaju posredovati između srpske i bošnjačke strane. Smatraju da je ključno postići kompromis kako bi se osigurala politička stabilnost u Bosni i Hercegovini i omogućilo povlačenje sredstava iz Plana rasta. Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, kako doznajemo, ovoga je tjedna ponovno pokušala okupiti predstavnike svih razina vlasti kako bi pronašli zajednički jezik oko Reformske agende. Hrvatski politički akteri ističu važnost da obje strane pokažu fleksibilnost i stave interese građana ispred svojih političkih agendi. Politički sukobi koče napredak čitave države i nanose štetu svim građanima Bosne i Hercegovine bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost. Sredstva iz Plana rasta prilika su koja se ne smije propustiti, ističu hrvatski politički predstavnici. Plan rasta Europske unije za zapadni Balkan osmišljen je kako bi ubrzao gospodarski razvoj regije i omogućio zemljama kandidatkinjama približavanje europskim standardima. Ovaj plan predviđa ulaganja u ključne sektore poput infrastrukture, obrazovanja, zelene tranzicije i digitalizacije.
Izdašan novac
Za Bosnu i Hercegovinu financijska sredstva u iznosu većem od milijardu eura mogla bi donijeti značajan gospodarski zamah i potaknuti stvaranje novih radnih mjesta, posebno u sektorima koji su ključni za održivi razvoj. Međutim, politička blokada i nesuglasice između entitetskih i nacionalnih stranaka prijete sprječavanjem korištenja ovih sredstava. Europski Plan rasta nudi Bosni i Hercegovini jedinstvenu priliku da uhvati korak s drugim zemljama regije, ali samo uz uvjet da se politički akteri u zemlji uspiju dogovoriti o ključnim reformama. Izostanak kompromisa mogao bi dodatno pogoršati ekonomske i socijalne izazove, a Bosnu i Hercegovinu ostaviti još dalje od europske obitelji naroda. Bosna i Hercegovina nalazi se na prekretnici. S jedne strane, političke podjele prijete daljnjim stagniranjem i izolacijom države. S druge strane, sredstva iz Plana rasta Europske unije nude mogućnost značajnog gospodarskog napretka i jačanja europskog puta. Kao i prebacivanje fokusa na te teme. Ključno je da domaći političari, uz pomoć dužnosnika Europske unije, pronađu rješenja za otvorena pitanja i usmjere svoje napore prema izgradnji bolje budućnosti za sve građane Bosne i Hercegovine.