Ustavni sud BiH trebao bi potkraj svibnja ponovno odlučivati o apelaciji koju je u siječnju podnijela tadašnja predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto tražeći da se ospore identične odredbe Ustava Federacije BiH koje su već izbrisane u Izbornome zakonu BiH, piše Večernji list BiH.
Prema dostupnim informacijama, Ustavni sud neće uopće ulaziti u meritum te apelacije s obzirom na to da bi donošenjem bilo kakve odluke u svibnju, nakon što već budu raspisani izbori, unio još veću konfuziju i otvorio prostor za političke sukobe.
Principijelan stav
Na posljednjoj sjednici obavljena je samo preliminarna rasprava i zatraženo je da se oko ovoga pitanja uključi OHR kao prijatelj suda (amicus curie) čije se pak odredbe preispituju, što samo po sebi nije logično. Ponajprije stoga jer je upravo OHR-ove konstrukcije u Izbornom zakonu izbrisao Ustavni sud. Neutralno postavljanje prema tom prijeporu do okončanja izborne kampanje i odražavanja izbora je posve razborito i principijelno.
Naime, na sličan je način Ustavni sud BiH čekao 2010. godine da završi izborna kampanja kako bi donio odluku u slučaju apelacije na odredbe Izbornog zakona o gradu Mostaru. Apelaciju je i tada podnijela Krišto na odredbe koje su omogućavale nerazmjeran izbor vijećnika iz pojedinih gradskih područja. Umjesto donošenja odluke u vrijeme izborne kampanje za tadašnje opće izbore, Ustavni sud BiH je odluku odgodio za kraj te godine. Tada je osporio odredbe koje se tiču grada Mostara.
Suštinski, odluka o odredbama Ustava FBiH već je donesena s presudom koja je izrečena za Izborni zakon jer se u tome dokumentu nalazi rečenica da će u Dom naroda biti biran najmanje po jedan izaslanik iz triju konstitutivnih naroda iz svake od županije ako je izabran u županijsku skupštinu. Takvo što je proturječno odlukama Ustavnoga suda, koji je jedini legalni tumač Ustava BiH.
Pritisak na sud
Zamjenica predsjedatelja Zastupničkog doma Borjana Krišto smatra kako je Ustavni sud, unatoč svemu, trebao donijeti odluku. - Očito je da se na svaki mogući način vrši pritisak na Ustavni sud da se ta odluka prolongira. Jednostavno je nemoguće u ovom slučaju izbjeći pozitivnu odluku Ustavnog suda imajući na umu sve ono što je ranije donio kao odluku prigodom osporavanja odredbi Izbornog zakona. To nalaže pravo bez obzira na to kako će se ova moja izjava doživjeti jer je sada dajem kao političarka.
Neprihvatljivi su dodatni pritisci da se ništa ne učini i da nam protekne vrijeme koje nam je važno i u kojemu bi se trebalo pronaći minimum konsenzusa za promjenu Izbornog zakona te, naravno, i za promjenu Ustava FBiH - rekla je Krišto. Prema njezinim riječima, te se promjene mogu ostvariti samo na načelima legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda, odnosno legitimiteta u kolektivnim tijelima vlasti, kao što je Predsjedništvo BiH i Dom naroda.
Za osnaživanje ovakve pozicije hrvatskim strankama najzaslužniji je Alija Izetbegović s presudom Ustavnog suda iz 2000., kada je donesena odluka o konstitutivnosti naroda na cijelom teritoriju BiH. •