Investicijska potrošnja

Uštede od javne potrošnje idu u investicije, oporavak u 2022.

16.05.2021.
u 13:33
Pogledaj originalni članak

Ova će godina biti iznimno bitna kada je riječ o pokušaju ekonomskog oporavka, a posebice kada govorimo o rastu investicija. Pandemija je narušila investicijske cikluse, a koji su i ranije bili opterećeni nekim strukturnim preprekama, pa iako se u ovoj godini ne očekuje rast na razini pretpandemijske 2019., ona može biti dobar zamah za rast koji se očekuje 2022. godine. No, prije toga potrebno je ispuniti nekoliko preduvjeta, počevši od smanjenja javne potrošnje te iskorištavanja ušteđenoga novca u investicijsku potrošnju, pa do reformi koje trebaju poboljšati poslovni ambijent, piše Večernji list BiH. 

Situacija iz 2019.

Ove godine, sudeći prema Programu ekonomskih reformi Bosne i Hercegovine za razdoblje od 2021. do 2023. godine, očekuje se 6,5 milijardi maraka bruto investicija.

Podsjetimo, bruto investicije u 2019. godini iznosile su 6,8 milijardi maraka te su u kriznoj 2020. godini pale na 6,08 milijardi maraka, a što je dovoljan pokazatelj kolika je snaga krize koja je pogodila ne samo domaće već i tržište onih zemalja iz kojih dolaze investicije u BiH.

Vladine investicije u 2019. iznosile su 929, dok bi u ovoj godini trebale dosegnuti 916 milijuna maraka, a što bi bio pokazatelj oporavka. Privatne investicije u ovoj bi godini trebale dosegnuti iznos od 5,593 milijarde maraka. No, kako bi došlo do snažnijeg zamaha investicija, bit će potrebno napraviti niz strukturnih reformi, poput olakšavanja pokretanja poslovanja i poboljšanja ukupne poslovne klime.

U Bosni i Hercegovini početak poslovanja zahtijeva čak 80 dana, dok su troškovi pokretanja poslovanja iznimno visoki - 13,7% BND-a po glavi stanovnika i zahtijevaju minimalni uloženi kapital za muškarce i žene od 10,2% BND-a po glavi stanovnika.

Također, smanjenje javne potrošnje imalo bi iznimno značajan utjecaj na jačanje investicijske potrošnje. Naime, imajući u vidu visoku razinu javne potrošnje u okviru BDP-a u Bosni i Hercegovini i napore koji se ulažu kroz proces fiskalne konsolidacije u BiH, tijekom ovoga razdoblja očekuje se postupna stabilizacija javnih financija kroz smanjenje javnih rashoda i istodobno povećanje javnih prihoda kako bi se ograničio rast javne potrošnje.

Program ekonomskih reformi navodi kako se u razdoblju od 2021. do 2023. godine očekuje tek blagi rast javne potrošnje od 0,3% na godišnjoj razini (2021. - 0,2%, 2022. - 0,7% i 2023. - 0,5%). Ako se ima u vidu kako bi tijekom ovog razdoblja projicirana stopa ekonomskog rasta bila viša u odnosu na rast javne potrošnje, njezin udio u BDP-u bi se djelomično smanjio na ispod 20% na kraju 2023. godine.

Očekivanja u Programu ekonomskih reformi su kako bi mjerama fiskalne politike dio sredstava uštede po osnovi tekuće potrošnje trebao biti kanaliziran u svrhu jačanja investicijske potrošnje u BiH. Samim tim, uz poboljšanje poslovnog ambijenta, investicije bi, za razliku od prethodnih godina, mogle imati značajniji rast, a samim tim i veći doprinos u očekivanom rastu BDP-a. U razdoblju od 2021. do 2023. godine u BiH se očekuje povećanje ukupnih investicija po prosječnoj godišnjoj stopi rasta od oko 7,5% (2021. - 5,7%, 2022. - 8,7%, 2023. - 7,7%).

Potrebne reforme

Istodobno, posljednje izvješće Svjetske banke preporučuje da BiH nastavi na reformskom putu u smjeru rješavanja dugo prisutnih pitanja - ukorijenjenih strukturnih i institucionalnih problema, uz ocjenu kako BiH treba omogućiti iskorištavanje potencijala privatnog sektora i smanjiti veliku zastupljenost javnog sektora, uz stavljanje prioriteta na međunarodne integracije kroz investicije i izvoz.

Kakvo je pak očekivanje vlasti za razdoblje koje je pred nama. Program ekonomskih reformi Bosne i Hercegovine za razdoblje od 2021. do 2023. godine navodi kako se u BiH očekuje postupni oporavak s prosječnom stopom ekonomskog rasta od oko 3% na godišnjoj razini (2021. - 2,5%, 2022. - 3,1% i 2023. - 3,4%). Pretpostavlja se kako bi ključni oslonac ekonomskog rasta tijekom ovog razdoblja trebala predstavljati domaća potražnja kroz povećanje privatne potrošnje te već spomenutih investicija. Usporedno s tim unapređenje poslovnog okruženja djelovalo bi stimulativno za domaće, ali i strane investitore. •

 

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.