Ekonomska analitičarka u oblasti građevinarstva Dženana Hodžić smatra kako bi, nakon stabilizacije zdravstvenih prilika i životnih okolnosti, prve mjere za oporavak bh. ekonomije trebale biti otvaranje javnih radova i namjenski priliv sredstava u gospodarstvu kako bi se osiguralo povećanje zaposlenosti, rast potrošnje i stabilizacija mirovinskih i zdravstvenih fondova.
Trenutna građevinska aktivnost u Bosni i Hercegovini, ali i drugim zemljama, po njezinim riječima, rezultat je već započetih ugovorenih poslova jer u građevinarstvu ugovoreni radovi idu, uglavnom, godinu dana unaprijed.
Najnoviji podaci Agencije za statistiku BiH ukazuju kako pandemija koronavirusa utječe i na poslovne aktivnosti građevinskog sektora, koji uglavnom nije prekidao rad, ali se bilježi manje izdanih dozvola za građenje.
Tako je brој izdаnih оdоbrеnjа zа grаđеnjе u ožujku ove gоdinе u оdnоsu nа prоsјеčаn brој dozvola u 2019. gоdini manji zа 23 posto, а u оdnоsu nа ožujak 2019. gоdinе manji zа 17,3 posto. I u veljači, mjesecu koji je prethodio ekonomskim poteškoćama uzrokovanim posljedicama koronavirusa, bio je evidentan pad broja izdanih dozvola za građenje za 11,9 posto u odnosu na prosjek u 2019. godini, te 15 posto u оdnоsu nа veljaču 2019.
- Na europskom tržistu gotovo svi veliki projekti su trenutno blokirani, dakle, postoji veliki oprez zbog neizvjesnosti u vezi daljnjih događaja kada je riječ o pandemiji. Aktivna su samo gradilišta gdje je novac već aktiviran. Trenutno je u Federaciji BiH oko 25.000 ljudi ostalo bez posla, što će imati izravan utjecaj na potražnju za građevinskim proizvodima, a samim time i proizvodnju i nove investicije – kazala je Hodžić za Fenu.
Analizirajući ukupnu ekonomsku situaciju, Hožić je dodala kako se može očekivati rast cijena novca, porast kamatnih stopa na kredite i pooštravanje kriterija za odobravanje kredita, što će se, također, odraziti na potražnju, potrošnju i proizvodnju građevinskih proizvoda.
Sve ovo su indikatori, navela je Hodzić, koje treba uzeti u obzir pri izradi programa mjera za oporavak bh. ekonomije.
Ekonomija je zbog Covida-19 u cijelom svijetu, pa i u BiH u padu. Hodžić, koja je i zastupnica u Federalnom parlamentu, smatra kako su bilo kakve prognoze neizvjesne s obzirom na to da nitko u ovom trenutku ne može potvrditi kada će pandemija stati, kada će se normalizirati uvjeti života i rada, te kada možemo očekivati stabilizaciju i oporavak ekonomije.
- U najboljem slučaju, da virus jednostavno nestane u skorije vrijeme, što je mala vjerojatnost, trebat će duže vremensko razdoblje za stabilizaciju bh. gospodarstva. Ukoliko uzmemo u obzir da SR Njemačka predviđa potrebnih osam godina za oporavak ekonomije, onda su prognoze za BiH značajno lošije – navela je Hodžić.
Dodala je kako će sigurno različite zemlje imati različite pristupe za oporavak ekonomije.
- Moguće europske mjere će biti 'okrenutost ka unutra', što bi značilo proces suprotan dosadašnjim mjerama liberalizacije i globalizacije tržišta, zatim, tiskanje velikih količina novca koje bi mogle biti usmjerene na otvaranje javnih radova, gradilišta, što bi otvorilo i aktivnost drugih gospodarskih i izvangospodarskih djelatnosti. U tom smislu, zbog deficita strukovnih profila iz građevinske djelatnosti, mogući bi bili angažmani bh. građevinskih radnika. Međutim, važno bi bilo osigurati uvjete za angažman građevinskih gospodarskih društava iz naše zemlje na inozemnom tržištu, gdje je neophodna podrška nadležnih državnih institucija – rekla je Hodžić.