Uvođenjem alternativnog rješavanja sporova u krivičnom postupku rasteretilo bi se pravosuđe i kapaciteti pravosudnih institucija mogli bi biti iskorišteni za rješavanje kompliciranijih krivičnih djela, poput organiziranog kriminala, što je izazov svih zemalja jugoistočne Europe.
Istaknuto je to danas u Sarajevu na sastanku Općeg odbora za pravosuđe, unutarnja pitanja i sigurnosnu suradnju kojem su nazočili parlamentarci iz deset zemalja država članica Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP-a).
Sudionici sastanka razgovarali su o alternativnom krivičnom postupku u politici krivičnog procesuiranja u pravosudnim institucijama te je predsjedatelj Općeg odbora Bariša Čolak napomenuo da se time omogućava rješavanje za društvo manje opasnih krivičnih djela pored klasičnog oblika sudovanja kada se troše ogromni ljudski, materijalni i financijski kapaciteti.
Mišljenja je da je dobro vidjeti pozitivna iskustva drugih te doći do toga da države pojedinačno unaprijede svoje zakonodavstvo i oslobode prostor da se pravosudna tijela zemalja država članica SEECP-a mogu posvetiti ozbiljnim kaznenim djelima koji ugrožavaju društvene vrijednosti.
- U tom smislu, što više postupaka riješimo na alternativan način oslobodit ćemo prostor dodatno i u smislu provođenja druge politike izvršenja krivičnih sankcija - kazao je Čolak.
Podsjetio je da se veliki resursi troše na procesuiranje ratnih zločina, što je specifičnost Bosne i Hercegovine, te je upozorio na različite oblike trans-nacionalnog kriminala, trgovine ljudima, pranja novca i cyber kriminal.
Rezultat sastanka trebao bi biti usvajanje Rezolucije u kojoj će biti potvrđen značaj suradnje u području pravosuđa te naglašena važnost uloge Parlamentarne skupštine SEECP-a u usklađivanju zakonodavnih okvira u državama regije s pravnom stečevinom Europske unije.
Čolak je još dodao da bi se tom rezolucijom države članice trebale obvezati da će intenzivno surađivati kako bi zakonodavna vlast pomogla izvršnoj i sudskoj vlasti te da bi se zajednički mogle uspješnije suprotstavili svim oblicima kriminala.
Za njega je problem jer BiH nema odložnog kaznenog progona jer bi se na taj način mnogo predmeta moglo riješiti, a radi se o klasičnom sporazumu, kojeg zakonom treba predvidjeti i u kojem se tužitelj sporazumije sa optuženim da se ne ide u klasični kazneni postupka.
- Izdaju se određeni nalozi koji se trebaju ispuniti poput nadoknade štete i drugih propisanih stvari, a tužitelj se obvezuje jer ne može po istoj stvari ponavljati postupak dok bi optuženi imao mogućnost da prođe praktično bez kaznene evidencije - pojasnio je Čolak.
Član Stalnog odbora SEECP-a i parlamentarac iz Srbije Darko Laketić ocijenio je da zemlje jugoistočne Europe moraju surađivati i to na adekvatan način, kazavši i da je Srbija prije četiri godine uvela princip alternativne sankcije kao vid izvanzavodske sankcije.
Za njega je to dobro budući da svako kazneno djelo nije isto zbog čega taj princip smatra i pravičnijim, a s druge strane napravljene su i značajne uštede na razini državnog sustava ogromna jer se broj pritvorenika u zatvorima smanjuje.
Međutim, prije primjene alternativnih vidova izvršenja sankcija bilo je neophodno uspostaviti valjanu suradnju između Ministarstva pravosuđa i lokalnih samouprava koje su osigurale prostor gdje će se pod adekvatnim nadzorom pritvorenici bili praćeni.
Zastupnik u Parlamentu Crne Gore i član tri parlamentarna odbora Milorad Vuletić mišljenja je da ovaj vid sankcija treba uvesti imajući u vidu da kriminal ne miruje i da ga je sve više, a da je sve manje kvalificiranih sudaca i tužitelja te policajaca koji sve to mogu pratiti na odgovarajući način.
Napomenuo je da su u Crnoj Gori prelaskom s tradicionalnog (kontinentalnog) sustava na anglosanksonski pravni sustav dobili na fleksibilnosti jer je sada kaznenim zakonodavstvom propisano da tužitelj u predsudskom postupku može riješiti pitanje ukoliko sud kasnije verificira dogovor između tužitelja i okrivljenog.
Ovaj princip najčešće primjenjuju kada su u pitanju kaznena djela koja počine maloljetnici i sada imaju 56 posrednika koji posreduje između tužitelja i okrivljenog da se na najoptimalniji način dođe do rješenja koje ne bi zahtijevalo sudski postupak nego bi se na tome završilo ili u formi oproštaja, prinudnog rada ili isprike maloljetnika.
- Najvažnije je rasteretiti pravosudne organe i tužiteljstva te osigurati da se te istrage efikasnije i efektnije završe. U Sjedinjenim Američkim Državama sporazumnim priznanjem krivnje rješava se više od 80 posto kaznenih predmeta, što je pokazatelj da taj institut treba zaživjeti na ovim prostorima - zaključio je Vuletić.
Dokumenti koji danas usvajaju parlamentarci deset zemalja jugoistočne Europe bit će razmatrani i potvrđeni na plenarnom zasjedanju Parlamentarne skupštine SEECP koje je planirano za 13. i 14. travnja u Ljubljani.