Hoće li doći do pada ionako skromne procjene ekonomskog rasta Bosne i Hercegovine za ovu godinu - jedno je od pitanja koja se postavljaju nakon što je Bloomberg otkrio da Međunarodni monetarni fond (MMF) planira u idućem razdoblju značajno smanjiti izglede za globalni ekonomski rast zbog niza kriza koje utječu na financijska tržišta, piše Večernji list BiH.
Niz čimbenika
Naime, direktorica MMF-a za strategiju i politiku Ceyla Pazarbaşıoğlu objasnila je kako je na pad globalnog ekonomskog rasta utjecao cijeli niz čimbenika, počevši od povećanja cijena energenata i hrane pa do usporavanje tokova kapitala na tržištima u razvoju, kao i pandemije. Sve zajedno stvara niz izazova za kreatore politike, a u ovom je trenutku jasno kako je globalnu ekonomiju pogodio šok za šokom. Pritom se podsjeća kako je u izvješću iz travnja MMF snizio stopu globalnog ekonomskog rasta s 4,4 na 3,6 posto, a pritom se traži i odgovor na stanje u kojemu vlada proces povećanja cijena. Analitičar Hyun-Song Shin navodi pak kako je to još uvijek izvodljivo, ali svakako nije lako.
- Tamo gdje središnje banke vode monetarnu politiku na brz i odlučan način te imaju primjeren odgovor na inflaciju bit će pogodnije tlo za “slijetanje” - rekao je on.
U kojoj će se mjeri nove procjene reflektirati na postojeće kada je riječ o BiH, još uvijek se ne može znati, no, ako se analiziraju i nedavne procjene za BiH, vidljivo je kako nas čeka znatno skromniji ekonomski rast u ovoj godini u odnosu na proteklu. Večernji list imao je uvid u stavove Izvršnog odbora MMF-a koji su izneseni tijekom sastanka 3. lipnja, na kojemu se razmatralo izvješće u kojem je zaključen članak IV. konzultacija s BiH, pri čemu je vidljivo kako rat u Ukrajini predstavlja nove izazove za BiH, a što se posebice vidi kroz rast cijena hrane i goriva. Istodobno, MMF ističe i kako su domaće političke tenzije, uglavnom u vezi s ulogom institucija na državnoj razini, utjecale su na raspoloženje investitora i odgodile reforme za jačanje jedinstvenog ekonomskog prostora i promoviranje srednjoročnog rasta. U ovom izvješću predviđalo se kako će se rast smanjiti na 2,4 posto u ovoj godini, i to u usporedbi sa 7,1 posto u 2021. godini. Izvršni direktori pozdravili su tada ekonomski oporavak Bosne i Hercegovine 2021. godine, međutim, posljedice rata u Ukrajini i temeljne ranjivosti utjecat će na ekonomski rast ove godine, dok su se inflatorni pritisci povećali potaknuti velikim rastom cijena uvezene energije i hrane.
Stoga su naglasili kako će odlučni politički i reformski napori, koji zahtijevaju veći politički konsenzus, biti ključni za jačanje jedinstvenog ekonomskog prostora i poticanje snažnijeg održivog rasta.
Mjere
Kada je riječ o mjerama, direktori su podržali fiskalno prilagođavanje kao odgovor na inflatorne pritiske, ali su pozvali na vlasti da se fokusiraju na ciljanu pomoć najugroženijima.
Direktori općenito smatraju i da bi, u nedostatku dobro razvijene mreže socijalne sigurnosti, privremena suspenzija trošarina na gorivo mogla biti druga najbolja opcija. Međutim, preporučili su izbjegavanje otvorenog tipa smanjenja trošarina te općenito upozoravaju na promjene u sustavu PDV-a. Preporučili su povećanje investicijskog sektora u cilju poticanja rasta u srednjem roku, po mogućnosti uz financiranje niskim troškovima zajmova od međunarodnih financijskih institucija i praćeno reformama za povećanje provedbe i učinkovitosti te investicija.
Kada je pak riječ o tržištu rada, naglasili su potrebu za jačanjem sudjelovanja mladih i žena u radnoj snazi, a preporuke su pritom upućene i prema nužnoj tranziciji gospodarstva, uz poruku kako je potrebno ubrzati prelazak na obnovljive izvore energije uz digitalizaciju.