Kriza koja se očituje u porastu troškova prijevoza, a što je posljedica poskupljenja energenata, ali i poremećenih lanaca opskrbe, bit će svojevrsni katalizator u obnovi kapaciteta poljoprivredne proizvodnje u BiH, piše Večernji list BiH.
Važnost subvencija
No, struka je jasna u ocjeni kako je bavljenje poljoprivredom prilično skup proces, a poglavito u vremenu kada su poskupjeli svi repromaterijali. Međutim, ako bi se nastavilo s mjerama koje bi uključivale stimuliranje i subvencije, a primjer je osiguravanje besplatnih 50 litara goriva po hektaru s federalne razine vlasti, mogao bi se pokrenuti kotač poljoprivrednoga stroja koji mora što prije naći mogućnost izlaska iz situacije u kojoj se nalazi. Nedžad Bićo, predsjednik Udruge poljoprivrednika FBiH, nedavno je kazao kako je gorivo, ali i rast poticaja za poljoprivrednu proizvodnju dobar primjer pomoći, ali je također naveo i kako se nada da će tijekom jesenske sjetve uslijediti set sličnih mjera. Vjekoslav Vuković, dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, nedavno je pak u razgovoru za Večernji list objasnio kako bi država morala biti jamac otkupa domaće robe.
- Proizvođač je sretan ako zna da će svoju robu prodati. Ako, recimo, država traži da se proizvede toliko malina, sira, a država će ih otkupiti kao domaći proizvod te onda robne lance obvezati da 30-40 posto proizvoda mora biti domaće, tada imamo lanac potrošnje - naglasio je Vuković. Drugim riječima, pomoglo se proizvođaču kojemu treba jamstvo da će prodati, naravno, po cijeni koja je konkurentna i dobra za njega.
Domaća proizvodnja, uvjerena je struka, sasvim je dovoljna za sve potrebe stanovnika BiH, počevši od pšenice pa do povrća, voća i mesa, nužno je samo nastaviti s mjerama koje su nedavno donesene, kao što su, primjerice, bescarinski uvoz mineralnog gnojiva i besplatno gorivo po hektaru obradive površine.
A na putu oporavka i jačanja domaće proizvodnje hrane od ključnoga bi značaja trebala biti i sredstva Europske unije. IPA III mehanizam pretpristupne pomoći tu se nameće kao strateški važan izvor financiranja za sve projekte koji dolaze iz zemalja kandidata ili potencijalnih kandidata za EU, a u tom bi kontekstu BiH trebala ciljati upravo na one projekte koji će izravno voditi jačanju domaće proizvodnje.
Do sada je Europska unija izdvojila značajna sredstva za potporu sektoru agrara u BiH, a dokaz su dva financijski vrijedna projekta koja se provode.
Projekt “EU4Agri” primarno je financiran sredstvima Europske unije (EU) u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA). Vrijednost projekta je 20 milijuna eura, uz zajedničko sufinanciranje razvojnog programa Ujedinjenih naroda (UNDP) i Češke razvojne agencije (CzDA).
Nova radna mjesta
Težište projekta je na povećanju ulaganja u poljoprivredno-prehrambeni sektor i podizanju razine znanja te vještina poljoprivrednih proizvođača i ostalih sudionika u lancima vrijednosti kroz prošireno pružanje savjetodavnih usluga, kao i poboljšanjem ekonomskih prilika u ruralnim područjima. Projekt također unaprjeđuje politike kroz koherentan i komplementaran skup aktivnosti, uključujući jačanje institucionalnih kapaciteta i usluga, kao i podršku unaprjeđenjima politika i regulatornih okvira.
Drugi vrijedan program je “EU4Agri Recovery” koji također financira Europska unija u vrijednosti od 5 milijuna eura, a zajednički ga provode razvojni program UNDP-ja i Češka razvojna agencija (CzDA).
Projekt je komplementaran projektu “EU4Agri” (2020. - 2024.), a pritom se očekuje da će dovesti do očuvanja 400 radnih mjesta, stvaranja 100 zelenih radnih mjesta (najmanje 50 za žene i mlade), 20 podržanih inovativnih i zelenih startupova.