Britanski zdravstveni dužnosnici godinama su pacijentima uskraćivali informacije o nuspojavama uzimanja antidepresiva, pogotovo u trenucima kad se lijek prestaje uzimati. Simptome su nazvali blagima, no u izvješću koje su objavili u Royal College stoji kako u pojedinim slučajevima ipak izazivaju teškoće koje mogu potrajati tjednima, pa i mjesecima. Novost je i to što će ubuduće morati o rizicima razgovarati s pacijentima koji uglavnom nisu svjesni problema koji nastaju kod prestanka uzimanja terapije, piše 24sata.hr.
Nadaju se kako će time smanjiti propisivanje antidepresiva, osobito kod pacijenata koji žele prestati uzimati te lijekove. The Royal College odlučio je promijeniti stav nakon što su saslušali stotine pacijenata koji su se žalili na krizu nakon prestanka uzimanja terapije, a simptomi koje navode najčešće se odnose na mučninu, nesanicu i razdražljivost.
- Moram reći da svi lijekovi imaju nuspojave jer nemamo savršeno pametnog lijeka koji bi djelovao samo na jedan organski sustav ili samo na jednu regiju ili samo na jedan neurotransmiterski sustav u jednom dijelu mozga. Antidepresivi su lijekovi koji djeluju na promjenu kemije mozga, a koristimo ga u liječenju simptoma mnogih bolesti poput depresije, anksioznosti, poremećaja ličnosti, shizofrenije i mnogih drugih. Današnji lijekovi imaju podnošljive nuspojave koje najčešće prestanu nakon tjedan dana i nakon toga ih nema, potpuno se razvije tolerancija na nuspojave. Pacijenti se uglavnom žale na glavobolje, lagane mučnine ili druge tjelesne senzacije koje ranije nisu imali, ali se ne inzistira na terapiji ako se razvija prejaka ili netolerirajuća nuspojava. Pacijenti imaju informaciju o nuspojavama lijekova, liječnici ih upozore. Budući da je riječ o individualnim teškoćama, dugoročno treba pratiti krvnu sliku, metabolizam, tlak i šećer, kao i kad bilo koji drugi lijek uzimate tijekom duljeg razdoblja - pojasnila je doc.dr. Petrana Brečić, ravnateljica Klinike za psihijatriju Vrapče.
Antidepresivi su lijekovi koji se uzimaju najmanje šest mjeseci, a može ih se piti tijekom čitavog života. Dr. Brečić ističe kako pacijenti često misle da je riječ o čarobnoj piluli koja odmah riješi probleme, i rijetko razumiju da lijeku treba najmanje dva tjedna kako bi počeo djelovati.
- Važno je znati da antidepresiv ne izaziva ovisnost i nema ovisničkog potencijala pa se zato može uzimati dugo, a kada prekinemo liječenje ne javlja se žudnja kao kod lijekova koji imaju ovisnički potencijal. U ovom slučaju mogu se javiti lagani simptomi diskontinuacije, prekida kad nešto dugo uzimate i to na način da osjetite malo tjeskobu ili laganu glavobolju - pojasnila je dr. Brečić. Kazala je kako Hrvatska prati europske trendove po pitanju uzimanja antidepresiva. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji samo od depresije pati oko 300 milijuna ljudi u svijetu, a čak i u bogatim društvima svaki šesti pacijent uzima terapiju.
- Naporno smo radili na tome da Royal College promijeni pristup i omogući glas istraživačkoj zajednici. Jako sam sretna zbog te promjene i mislim da je važno pacijentima koji su imali teškoće pojasniti tegobe, a ne ih samo poslati doma. Nadam se i kako će ljudi biti oprezniji prilikom propisivanja terapije - kazala je psihijatrica dr. Joanna Moncrieff sa Sveučilišta u Londonu.
- Kao psihijatri imamo dužnost uzeti u obzir sve tegobe pacijenata koji su patili zbog kratkoročnih ili dugoročnih učinaka uzimanja ovog lijeka. Antidepresivi su učinkoviti u liječenju umjerene i teške depresije, osobito uz pomoć terapije razgovorom. Želimo omogućiti najbolju skrb - kazala je predsjednica Royal College of Psychiatrists prof. Wendy Burn.
U pravilnike su uveli načelo da ukoliko pacijent želi prestati s terapijom, liječnik treba postupno smanjivati dozu lijeka tijekom nekoliko tjedana ili mjeseci kako bi se smanjile nuspojave. Pozvali su i na dodatnu edukaciju liječnika koji prepisuju antidepresive. U Velikoj Britaniji se u posljednjem desetljeću njihova uporaba udvostručila, pa je tako 2016. godine oko sedam milijuna Britanaca uzimalo antidepresive.
Nema službenog podatka o broju oboljelih, ali procjena je kako u Hrvatskoj od depresije boluje oko 300.000 ljudi. Prema podacima iz HALMED-a o potrošnji lijekova za 2017. godinu vidljivo je da je 30 stanovnika od njih 1000 svaki dan uzimalo jednu definiranu dnevnu dozu antidepresiva, a taj je broj u 2013. bio 27. Antidepresivi čine 96 posto potrošnje svih psihoanaleptika, a u 2017. za njih su Hrvati potrošili 87,5 milijuna kuna. Britanci tvrde kako je 56 posto pacijenata osjetilo probleme nakon uzimanja lijekova, a problematikom se bave i u parlamentu. Zastupnik Sir Oliver Letwin kazao je kako pozdravlja promjenu u stavu struke.
- Konzultacije o novom pravilniku ćemo započeti kasnije ove godine, a nadamo se da će konačne smjernice pomoći ljudima da u liječenju depresije dobiju najbolju moguću skrb uz zajednički stav struke koji odražava njihove vrijednosti - kazao je glasnogovornik Nacionalnog instituta za zdravstvo i zdravstvenu izvrsnost.