Svojevrsna igra s malim mostovima u Nerezima kod Čapljine u ovoj je fazi završena. No, ostaje enigma zašto te manje mostove u radu "Stari mostovi u Bosni i Hercegovini" iz 1969. nisu registrirali autori Džemal Čelić i Mehmed Mujezinović, koji su opisali osamdesetak metara od njih udaljeni Mustaj-begov most, koji su mještani sela južno od Bregave, koristeći ga sve do prije 50-ak godina, zvali Kamenim mostom, piše Večernji list BiH. Arheolozi od struke koje smo kontaktirali, bez obzira na to što očuvani most, odnosno njegov luk, podsjeća na rimsku arhitekturu, izričiti su da to nije ostatak iz rimskih vremena. Smatraju da je to mogla biti kasnija gradnja u vrijeme srednjovjekovne Bosne i Huma ili vjerojatnije da su izgrađeni kada i Mustaj-begov most.
U tom slučaju činili su prometnu cjelinu preko tada još neukroćene Bregave. Ovi manji mostovi bili su dugo u funkciji, o čemu svjedoči betonska ploča postavljena preko urušene konstrukcije jednog od njih, što znači da su ta dva manja mosta, a ne nasipa, kako bi neki na osnovi fotografije mogli pomisliti, bila u funkciji baš kao mostovi. Moguće da su nasipom bili povezani s Mustaj-begovim mostom i činili jednu cjelinu. Valja spomenuti da su Nerezi, sada djelomično urbanizirani, bili pravi arheološki eldorado. Vjerojatno naplavine zemlje još uvijek nešto kriju iako je dosta toga uništeno, kao, primjerice, nekih kilometar i pol zračne linije od mosta udaljena bazilika. Opisujući otkrivenu baziliku, Dimitrije Sergejevski na znanstvenom skupu "Dolina rijeke Neretve od prethistorije do ranog srednjeg vijeka", koji je u organizaciji Hrvatskog arheološkog društva održan od 4. do 7. listopada 1977. u Metkoviću, naveo je: "Nerezima se zove jedan poveći kompleks njiva u selu Tasovčići na donjoj Neretvi.
Jedan mali dio tih njiva uza sami obronak Hotnja nosi karakterističan naziv Crkvina" te dodao: "Za prvi istraživački pokušaj izabrano je mjesto na Crkvini, sve pokriveno gomilama kamenja i zaraslo u šikaru. Pokus je uspio: naišlo se na sjeverni zid bazilike". Tijekom prvog istraživačkog pothvata iskopane su sjeverne prostorije bazilike, a u lipnju 1957. bazilika je u cijelosti otkopana. Tada je otkriven dio zida viši od metra, a došlo se i do podatka da su ruševine crkve u kasnijim razdobljima "iskorištene kao groblje". Nakon otkopavanja utvrđene su dimenzije bazilike 15,49 x 14,09 metara, s tim da polukružna apsida "istupa vani".
U prijeratnoj monografiji Čapljine navodi se da je u Nerezima bilo "veliko rimsko naselje iz ranog rimskog, a možda i helenističkog doba, koje leži zatrpano nanosima pijeska između Nereza i Bregave u Tasovčićima te se prostiralo sve do starog turskog mosta u Klepcima… Tu je otkriven i spomenik koji su građani ovog mjesta, rimski kolonisti, podigli u čast Oktavijana Augusta 36. godine stare ere i time uklesali u kamen najstariji natpis na latinskom jeziku u BiH". Evo kako je priča počela: čapljinski su vatrogasci, čisteći gustiš za Camino stazu, zapazili neobičnu konstrukciju i o tome obavijestili novinare.
Novinari su potom zamolili Matu Jurkovića, zapovjednika Profesionalne vatrogasne postrojbe Čapljina, da se očisti prostor oko mostića koji su otkrili vatrogasci, kao i oštećenog mostića koji su poslije otkrili novinari. Nakon čišćenja Dominik Marijanović, voditelj ekipe vatrogasaca, kazao je da su ispilali krupna debla kako bi se vidjela konstrukcija, a ostalo, panjeve i slično, ne smiju dirati zbog mogućeg urušavanja. Uglavnom, pošto će preko Mustaj-begova mosta prelaziti Camino staza, znak je već postavljen, manji mostovi će biti vidljivi prolaznicima. Ostalo prepuštamo arheolozima.