Pitanje upisa Akademije znanosti i umjetnosti BiH u Registar pravnih osoba BiH izazvalo je brojne prijepore i različita tumačenja odluke Ustavnog suda BiH o ovom pitanju. Salva kritika i napada usmjerena je na državnog ministra pravosuđa BiH Josipa Grubešu, ali on ističe u intervjuu za Večernji list BiH kako mu postojeće zakonodavstvo ne omogućuje postupiti drukčije.
Česti su napisi u javnosti o tome da “ministar pravosuđa BiH Josip Grubeša odbija provesti odluku Ustavnog suda BiH i upisati Akademiju znanosti i umjetnosti BiH u Registar pravnih osoba”. Kako to komentirate?
- U ovom, kao i u drugim slučajevima kada se želi okarakterizirati moj rad kao nerad ili nezakonje, jer to bolje pogoduje nekim strujama, koristi se političko spinovanje i davanje netočnih informacija javnosti. Pravni temelj za upisivanje neke institucije u registar jest Zakon o registriranju pravnih osoba koje osnivaju institucije BiH i on se odnosi na predmet upisa Akademije znanosti i umjetnosti BiH. Nismo čuli navode da kršim taj temeljni propis, nego se svi navodi vrte oko vlastitog, ali i neutemeljnog tumačenja odluke Ustavnog suda BiH i što je isti htio reći. Tako da su svi ovi navodi koje čujemo ovih dana, da ministar pravosuđa osporava, krši Ustav i ne želi provesti odluku Ustavnog suda, neargumentirani i neprovjereni, svakako zlonamjerni i stvaraju zabunu u javnosti. Upravo jer nas je Ustavni sud BiH uputio na propuste koji postoje, a kako je zakon taj koji ograničava, odnosno definira, kako se pravni subjekt upisuje, Ministarstvo pravosuđa BiH, kao tijelo uprave koje provodi zakone, nema drugog izbora nego ponovno razmotriti zahtjev Akademije i primijeniti zakon. Ustavni sud BiH utvrdio je da propisi ne postoje, ali Ministarstvo pravosuđa BiH samo provodi zakone i samo izuzetno, kada je to zakonom ovlašteno, donosi provedbene propise. Ali za provedbeni propis mora biti temelj u zakonu, koji se tim propisom provodi i nikad ne predviđa više prava nego je zakonom dano.
Što je urađeno glede provedbe odluke Ustavnog suda?
- Neosporna činjenica je da odlukom Ustavnog suda BiH Ministarstvu nije naložen upis Akademije znanosti i umjetnosti BiH u Registar pravnih osoba koje osnivaju institucije Bosne i Hercegovine, niti Ustavni sud BiH ukazuje na odredbu u postojećem Zakonu temeljem kojeg treba izvršiti upis, već je naloženo da Ministarstvo pravosuđa BiH ponovno odluči o zahtjevu Akademije. Ustavni sud BiH poziva se na kontinuitet. Međutim, iako je on kao ustavna kategorija nesporan, nedostaje propis kojim će se urediti kako ispoštovati to ustavno načelo. Ministarstvo pravosuđa BiH uvažilo je sve činjenice, stavove i upute iznesene u odluci Ustavnog suda BiH te u ponovnom postupku odlučivanja po zahtjevu za upis Akademije u Registar pravnih osoba, na temelju odredbi Zakona o registraciji pravnih osoba koje osnivaju institucije Bosne i Hercegovine, rješenjem odbilo predmetni zahtjev Akademije.
Što je, dakle, razlog odbijanja, odnosno osporavanje postojanja institucije? Što napraviti?
- Rad i postojanje Akademije po zakonu nitko ne osporava, osim što nije moguće po postojećem propisu upisati je u Registar pravnih osoba koje su osnovale institucije Bosne i Hercegovine, koje postoje od 1995. godine, kada Akademiju nisu osnovale te institucije. Akademija znanosti i umjetnosti BiH postoji od 1975. godine, kada ju je Zakonom osnovala SR BiH. Budući da je bila obveza da se donesu propisi koji će urediti pravni položaj takvih pravnih osoba koje su postojale i prije Daytonskog mirovnog sporazuma, a kako takvih propisa nema, ostaje pravna praznina za takve pravne osobe. One postoje, ali nije pravno uređen ni način upisa, ni kontrole, ni druga važna pitanja za njihov daljnji rad. Jasno je iz svega navedenog da je meni zakon, ili nedostatak precizne odredbe za ova pravne osobe, ovime vezao ruke, sve dok drukčije ne odredi nadleženo tijelo vlasti u Bosni i Hercegovini, a konkretno u ovom slučaju Parlamentarna skupština BiH s izmjenom zakonske regulative o ovom pitanju, što je u odluci Ustavnog suda BiH i navedeno.
Možete li čitateljima objasniti što je sporno u ovom slučaju, jesu se mogli upisati u Registar?
- Akademija postoji od 1975. godine, kako će se ista upisati u registar uspostavljen 2003. godine!? Akademija već postoji i djeluje dulje od našeg registra, a pretpostavka je da nitko ne može djelovati prije upisa. Znači, oni postoje jer su nekad na osnovi nekih propisa već upisani i djeluju neovisno o našem registru. Djeluju i sve ove godine neovisno o našem registru. Naš zakon je na snazi od 2003. godine i njime je, između ostalog, predviđena i preregistracija pravnih osoba koje postoje u trenutku usvajanja zakona i uspostave registra, sve u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu zakona, što znači da je tijekom 2003. taj rok istekao. Akademija na sve to podnosi zahtjev za upis tek 2013. godine. Jednostavno im se ne može izaći u susret ni po jednom temelju koji zakon predviđa. Nažalost, pitanje statusa pravnih osoba koje je uspostavila bivša država nije riješeno ni Zakonom ni Ustavom, ali svakako se njihov status ne može riješiti. Ustav ne propisuje način nastavka djelovanja, nego samo deklaratorno utvrđuje pravo, što je i normalno jer to nije ustavna materija, ali to je moralo biti prepoznato zakonima koji su kasnije doneseni.
Prijeti vam se kaznenom prijavom. Kakav je vaš komentar na to? Koji su koraci dalje?
- Mi smo zemlja mogućeg kada se prati slovo zakona, a kada to nekome ne odgovara, onda se prijeti kaznenom prijavom. Znači, da bih nekome ugodio i spriječio ga da ne zloporabljuje institute kaznenog prava i ne pravi dodatnog suludog posla Tužiteljstvu, moram postupati nezakonito. A onda, kada bih isto postupio u sličnoj situaciji, samo s drugom pravnom osobom, čija registracija takvim ne odgovara, onda bi mi prijetili kaznenom prijavom što sam postupio tako. Moramo se naučiti da se zakon provodi neselektivno, to podrazumijeva razvijanje društva na temelju najviših europskih i demokratskih vrijednosti. Tek onda možemo razmišljati o euroatlantskim integracijama. Poznati smo po dvostrukim mjerilima, posebno neke političke struje u BiH. Međutim, to je karakteristika autokracije i totalitarizma, ne suvremenog demokratskog društva. Nisam imenovan da bih savijao i prilagođavao propise kako nekome odgovara. Propise donosi Parlamentarna skupština BiH, svako pitanje koje nije riješeno zakonom treba urediti Parlamentarna skupština, a ja ću ista poštovati. Neistina je da nismo proveli odluku Ustavnog suda BiH, kako sam rekao, nije mi naloženo da upišem Akademiju nego da preispitam ponovno njihov zahtjev, a ja nemam drugog izbora nego primijeniti propis koji je na snazi, doslovno. Nije mi dana mogućnost da tumačenjem i prilagođavanjem nekome izlazim u susret, sve i da želim priznavati prava izvan zakona, i bojim se da bi takav presedan otvorio Pandorinu kutiju nezakonitosti u istim ili sličnim situacijama. Meni to nije prihvatljivo. Zakon je jasan, niti ih je osnovala ova država niti su podnijeli zahtjev u nekom roku gdje im se možda i moglo izaći ususret. Nekad davno dobio sam dobar savjet - kad ne znaš kako ćeš, ti postupi po zakonu. Što se tiče idućeg koraka Ministarstva pravosuđa BiH, konkretno u ovom slučaju, nakon donošenja rješenja, da bismo u cijelosti izvršili odluku Ustavnog suda BiH, uputili smo akt i Ministarstvu civilnih poslova BiH kako bi se iniciralo donošenje odgovarajućeg propisa o Akademiji znanosti i umjetnosti BiH te o istom obavijestili i Ustavni sud BiH. Imajući u vidu sve navedeno, ono što je nužno i potrebno jest urediti pravne pretpostavke kako bi Akademija bila registrirana u skladu s pozitivnim zakonodavstvom.•