Uvelike je napredak na europskome putu BiH ostvaren zahvaljujući ostvarenim reformama koje su povezane uz rad pravosuđa, borbu protiv korupcije, pranja novca, rada Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća. I u nastavku koji se očekuje u ovoj godini kako bi BiH eventualno dobila datum početka pregovora velika iskušenja su ponovno pred resorom koji vodi Davor Bunoza, koji odvjetničkom upornošću nudi rješenja koja ispunjavaju EU standarde i traži domaći kompromis.
Večernji list: U kojoj je fazi izrada cjelokupnog Zakona o VSTV-u?
- Ministarstvo pravosuđa u svibnju ove godine dostavilo je jednu verziju radnog materijala cjelokupnog nacrta Zakona o VSTV-u Venecijanskoj komisiji na kojem je radila posebna radna skupina koju su činili predstavnici relevantnih institucija.
Prije mjesec dana dobili smo mišljenje Venecijanske komisije. Trenutačno nastojimo ugraditi određene prijedloge Venecijanske komisije u nacrt Zakona, a nakon čega bismo s radnom skupnom finalizirali nacrt Zakona o visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću.
Večernji list: Nedavno ste razgovarali s članovima Venecijanske komisije, tijekom čega ste nastojali objasniti potrebu da zakonska rješenja u BiH moraju biti posljedica kompromisa i da težimo usklađivanju s pravnom stečevinom EU-a. Koji su "kompromisi" u pitanju?
- Imao sam ugodan razgovor s predsjednicom i članovima Venecijanske komisije za vrijeme održavanja konferencije o Poglavlju 23 održane nedavno u Sarajevu. Venecijanskoj komisiji je poznata složena situacija u Bosni i Hercegovini i svojim prijedlozima nastoje nam, zapravo, pomoći. Za ''teške'' zakone kao što su Zakon o VSTV-u, Zakon o sudu BiH, Zakon o sprječavanju sukoba interesa na razini BiH itd. doista je potrebno da sve strane odustanu od isključivih, maksimalističkih zahtjeva i da dođemo do kompromisa koji će za posljedicu imati bolje zakone. Velik je izazov uskladiti propise u BiH s pravnom stečevinom EU-a, a da pri tome sve bude u skladu s ustavnim uređenjem BiH. Dijalogom, razgovorom i spremnošću za kompromise može se doći do dobrih zakonskih rješenja.
Večernji list: Vi ste državni ministar pravosuđa. Nije li pomalo čudno za vas i ovu državu da Venecijanska komisija, razne međunarodne organizacije angažirane u BiH ili pak među posljednjim TI BiH počesto podcjenjuju vaše prijedloge i unaprijed ih proglašavaju lošim?
- Ne bih rekao da se podcjenjuju zakoni čiji je predlagač Ministarstvo pravosuđa BiH, upravo suprotno, i u europskom izvješću o napretku BiH iz ožujka 2024. godine naglašava se ozbiljan napredak. To je stav i mnogih međunarodnih organizacija. Kritike postoje i svaku osnovanu kritiku nastojimo ugraditi u naša zakonska rješenja. Svaki prijedlog zakona Ministarstva pravosuđa BiH prolazi određene faze do usvajanja u Parlamentarnoj skupštini. Nerijetko, u početku ne postoji potpora za usvajanjem prvobitnog prijedloga zakona, međutim, kroz razgovore, rješavanje spornih pitanja ta zakonska rješenja na kraju imaju i određene korekcije i budu u konačnici usuglašena. Između opcije da imamo savršene zakone u ladicama koji ne mogu dobiti potporu u Parlamentarnoj skupštini BiH i da nam ostanu na snazi lošiji zakoni, ili druge opcije, da usvajamo zakone koji predstavljaju značajno poboljšanje u odnosu na postojeće, mislim da je bolje ići na drugu opciju.
Večernji list: Kada će početi s radom odjel koji bi trebao provjeravati imovinu nositelja pravosudnih dužnosti pri VSTV-u ?
- Već dva puta prolongiramo rok za formiranje ovog odjela. Zbog kašnjenja s usvajanjem proračuna za 2024. godinu na državnoj razini ovaj odjel nije mogao biti formiran u predviđenom roku. Novi rok za formiranje ovog odjela je 28. veljače 2025. godine. Da ne bi postojali zastoji u radu pravosuđa, svi nositelji pravosudnih dužnosti imenovani do 28. veljače 2025. moći će preuzeti svoju dužnost, ali će im se imovinske kartice provjeravati nakon formiranja ovog odjela.
Večernji list: Je li moguće doći do dogovora oko donošenja Zakona o Ustavnom sudu, odlasku stranih sudaca... ?
- Do dogovora je uvijek moguće doći ako postoji istinska volja za postizanje dogovora. Jedan od prioriteta EU-a koji su postavljeni pred Bosnu i Hercegovinu jesu reforma Ustavnog suda, provođenje odluka Ustavnog suda BiH i reguliranje statusa međunarodnih sudaca u Ustavnom sudu BiH. Zalažem se za provođenje ovog prioriteta.
Za sada nisu približeni stavovi u vezi sa statusom međunarodnih sudaca iako je Ministarstvo pravosuđa BiH održalo i nekoliko radnih sastanaka s predstavnicima Republike Srpske i Federacije BiH o ovoj temi.
Večernji list: Nedavno je Ustavni sud BiH svojim pravilnikom, po ocjeni jednog vašeg bivšeg kolege odvjetnika, poništio i prekršio daytonski Ustav u pogledu isključivo postavljene norme da ustavni sudac mora otići u mirovinu s navršenih 70 godina. Kako to komentirate?
- Zalažem se za poštivanje Ustava BiH, ali i za neometano funkcioniranje Ustavnog suda BiH. Smatram da je jasna ustavna odredba da suci Ustavnog suda služe do navršene 70. godine. Svaki put ističem da bi Narodna skupština Republike Srpske trebala izabrati dva nedostajuća suca kako bi isti sud bio u cijelosti popunjen.
Večernji list: Proračun jest donesen, ali s obzirom na političke odnose, izbornu kampanju za lokalne izbore, jeste li optimist da je moguće dobiti datum otvaranja pregovora s EU-om?
- Ne postoji alternativa europskom putu BiH. Zakonska rješenja moramo usklađivati s pravnom stečevinom EU-a, ne radi dobivanja zelenog svjetla iz Bruxellesa nego zbog svih nas u BiH koji želimo bolju i europsku BiH. Pripremamo cjelokupan nacrt Zakona o VSTV-u, nacrti Zakona o zaštiti osobnih podataka i Zakona o Sudu BiH su praktički spremni. Istina, za njihovo usvajanje nedostaje nužni politički konsenzus, ali na njegovu postizanju svi trebamo ustrajati. Uvijek sam optimist, ali moramo svi u BiH dati sve od sebe da ispunimo obveze koje smo preuzeli