Intenzivirao se rad na pronalaženju trase buduće autoceste na Jadransko-jonskom koridoru o čijoj eventualnoj izgradnji postoje prijepori između država Hrvatske i BiH, ali u unutar same BiH, o tome kuda bi se trebala kretati.
Najprijeporniji dio, kako doznajemo, i na kojemu rade IPSA institut iz Sarajeva te Institut graditeljstva iz Banje Luke, zajedno s drugim manjim kompanijama, pokazao se onaj kuda bi ta dionica trebala krenuti nakon “spoja” kod Počitelja s trasom autoceste na koridoru Vc.
Aktualizirati projekt
Kako je predviđeno, kod Počitelja će se ostaviti odvojak za potencijalnu Jadransko-jonsku autocestu koja se ipak neće toliko brzo graditi kao što je slučaj s pravcem na koridoru Vc, piše Večernji list BiH. Zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda smatra kako je potrebno ovu temu vratiti tamo gdje se donose odluke o financiranju, u europskim institucijama. “U ovih pet godina zaboravljena je inicijativa koja je bila glavna prigoda BiH, a to je Jadransko-jonska autocesta. Vidimo da se Hrvatska izvlači iz onoga što je bio dogovor svih zemalja regije. Treba učiniti sve da tih 110 kilometara od Počitelja do čvorišta s Crnom Gorom ne bude bačeno u neki stoti plan”, rekao je Bevanda. Kako doznajemo, sami projektanti dvojili su kako ispuniti nekoliko zahtjeva koji su postavljeni pred njih, od financijskih, ekoloških, strateških te napose očekivanja lokalnih sredina pored kojih bi ova autocesta trebala proći te drugi prometni pravci koji su u fazi pripreme ili realizacije izgradnje. Iako je napravljeno nekoliko alternativa, što je standardna procedura, glavni “favorit” je trasa koja bi se nakon Počitelja dalje usmjerila sjevernim obodom Parka prirode Hutovo blato u čapljinskoj općini te nastavila prema naseljima Prenj, Hrasno, slijedila entitetsku granicu te sjeverno od Ravnog i sjevernim obodom Popova polja nastavila dalje prema Trebinju i prema spojnoj točki BiH, Hrvatske i Crne Gore. Sama dionica od Počitelja do Crne Gore otprilike je duga 110 kilometara, a odlukama Vijeća ministara Bosne i Hercegovine izdvojena su sredstva za financiranje plansko-studijske dokumentacije od oko 2,2 milijuna eura. Federalni ministar prometa i veza Denis Lasić ističe kako je Jadransko-jonski koridor tek segment prometnog povezivanja juga zemlje, ali i umrežavanje BiH sa susjedima i transeuropskim koridorima. Sve to vidi kao povezani proces.
Neum - Stolac, Vc ...
“Kako se realizira projekt izgradnje magistralne ceste Stolac - Neum te završne pripreme za izgradnju mosta Počitelj preko Neretve, smatramo kako bi se, uz izgradnju autoceste na koridoru Vc, u primarne prioritete trebala uvrstiti i izgradnja prve dionice autoceste na Jadransko-jonskom koridoru od čvora Počitelj na koridoru Vc do čvora Stolac na Jadransko-jonskom koridoru kako bi se ostvarilo povezivanje autoceste na koridoru Vc s magistralnom cestom Stolac – Neum”, rekao je ministar Lasić. Usporedno s inicijativom iz BiH, vlasti u RH, međutim, inzistiraju da se Jadransko-jonska autocesta gradi u Dubrovačkom zaleđu što je, po brojnima, “mission impossible”.