sjednica

Veliko vijeće Ustavnog suda BiH donijelo 19 odluka

Veliko vijeće Ustavnog suda BiH donijelo 19 odluka
11.10.2017.
u 12:44
Pogledaj originalni članak

Ustavni sud Bosne i Hercegovine održao je danas redovitu sjednicu Velikog vijeća na kojoj je, između ostalih, donio i 19 odluka u predmetima u kojima su žalbe bile podnesene protiv rješenja o pritvoru odnosno mjerama zabrane.

Tako je taj sud odbio kao neosnovanu žalbu Acika Cana podnesenu protiv presudâ Suda BiH, rješenja Ministarstva sigurnosti BiH i rješenja Ministarstva sigurnosti BiH – Službe za poslove sa strancima u odnosu na pravo na privatni i obiteljski život, pravo na djelotvoran pravni lijek i pravo na slobodu kretanja i prebivališta.

Uz napomenu da je taj predmet izdvojio isključivo ilustracije radi, Ustavni sud BiH navodi da je odbacio kao nedopuštenu žalbu Acika Cana podnesenu protiv presudâ Suda BiH, rješenja Ministarstva sigurnosti BiH i rješenja Ministarstva sigurnosti BiH – Službe za poslove sa strancima u odnosu na pravo na pravično suđenje zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna s Ustavom Bosne i Hercegovine.

Acik Can, državljanin Republike Turske i Republike Srbije, podnio je žalbu Ustavnom sudu BiH protiv presude Suda BiH, rješenja Ministarstva sigurnosti BiH i rješenja Ministarstva – Službe za poslove sa strancima, osporavajući Presudu Suda BiH od 9. kolovoza 2017. godine.

"Podnositelj žalbe tvrdi da mu je osporenim odlukama, kojima mu je otkazano pravo na stalni boravak i izrečena mjera protjerivanja s teritorija BiH na četiri godine, povrijeđeno pravo na slobodu kretanja".

U prilog tome podnositelj žalbe u biti iznosi iste navode o kojima je Ustavni sud već odlučio u okviru analize navodnog kršenja prava iz člana II/3.f) Ustava BiH i člana 8. Europske konvencije, te zaključio da su odluka o otkazivanju prava na stalni boravak i izrečena mjera protjerivanja zasnovane na uvjetima propisanim zakonom, donesene u postupku koji je propisan zakonom u kom je podnositelj žalbe imao potrebna proceduralna jamstva, te da razlozi i obrazloženja iz osporenih odluka nedvosmisleno upućuju na zaključak da je predmetno miješanje proporcionalno legitimnom cilju koji se tiče zaštite javnog poretka i nacionalne sigurnosti BiH, odnosno da predstavlja mjeru neophodnu u demokratskom društvu s ciljem poštovanja vladavine prava.

Stoga, Ustavni sud zaključuje da ne postoji povreda prava na privatni i obiteljski život, dom i prepisku iz člana II/3.f) Ustava BiH i člana 8. Europske konvencije kada su odluka o otkazivanju prava na stalni boravak i izrečena mjera protjerivanja zasnovane na uvjetima propisanim zakonom, donesene u postupku koji je propisan zakonom u kom je apelant imao sve proceduralne garancije, te kada razlozi i obrazloženja iz osporenih odluka nedvosmisleno upućuju na zaključak da je predmetno miješanje proporcionalno legitimnom cilju koji se tiče zaštite javnog poretka i nacionalne sigurnosti BiH, odnosno da predstavlja mjeru neophodnu u demokratskom društvu s ciljem poštovanja vladavine prava.

Kako Sud, navodi, iz istih razloga nema kršenja prava podnositelja žalbe na slobodu kretanja i prebivališta.

Ustavni sud, također, zaključuje da nema kršenja prava na djelotvoran pravni lijek u vezi s pravom na obiteljski život budući da je imao mogućnost i da je koristio pravne lijekove koji su mu bili na raspolaganju u predmetnom postupku.

U slučajevima u kojima je Sud utvrdio da postoji povreda prava podnositelja žalbe na pravično suđenje, nadležnim sudovima ili upravnim tijelima naloženo je da hitno okončaju postupke, te da u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja odluke obavijeste Sud o mjerama koje su preduzete s ciljem izvršenja odluka.

Žalbe koje su očito, prima facie, bile neosnovane Sud je odbacio. Činjenice koje su podnositelji žalbe podnijeli Sudu u tim slučajevima ni na koji način nisu mogle opravdati tvrdnju da postoji kršenje njihovih prava zaštićenih Ustavom, ili da stranke u postupku snose posljedice kršenja prava zaštićenih Ustavom.

U skladu sa članom 18. stav (3) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Sud je odbacio jedan broj žalbi koje su podnesene neblagovremeno, ili nakon proteka roka za podnošenje žalbe ili preuranjeno, odnosno u slučajevima u kojima je utvrdio da podnositelji žalbe u prethodnom postupku nisu iskoristili sve raspoložive pravne lijekove.

Odlučujući o žalbama u vezi sa članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku, o dopustivosti i meritumu, Ustavni sud je donio jedan broj odluka kojima je ustanovljena povreda prava na pravično suđenje, te odbio kao neosnovan jedan broj žalbi povodom kojih je zaključio da takve povrede nije bilo.

Sve odluke usvojene na sjednici bit će dostavljene apelantima u roku od mjesec dana i objavljene na internetskoj stranici Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (www.ustavnisud.ba), priopćeno je iz Ustavnog suda BiH.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.