Venecijanska komisija je, posve suprotno od pojedinih međunarodnih autoriteta koji tumače njezine zaključke, prepustila vlastima BiH donošenje odluke o sjedištu prizivnog odjela Suda BiH, što je potvrdila i direktorica za Europu i Aziju pri Službi za vanjske poslove Europske unije (EEAS) Angelina Eichhorst, a što daje bitno drukčije smjernice političkim strankama i otvara prostor za konačni dogovor, piše Večernji list BiH.
Bez nepotrebnog utjecaja sa strane. Taj je dokument podržan na sjednici Venecijanske skupine održanoj prošle godine u Strasbourgu. Oni su time dali eksplicitno mišljenje na jedan od ranijih prijedloga Zakona o sudovima BiH koji je apsolutno primjenjiv za sadašnje prijedloge. Jedina je razlika da nije viši sud i sjedište u Mostaru. Taj su zaključak iznijeli član ove Komisije Amerikanac Paolo Carozza, zatim Talijanka Marta Cartabia i počasni predsjednik Kaarlo Tuori iz Finske.
Vanjski pritisak
Kada je u pitanju komentar oko sjedišta drugostupanjskoga, tada u prijedlogu da to bude viši sud Bosne i Hercegovine u tome dokumentu od 14. ožujka 2023. pod točkom 28 eksplicitno stoji: "S tim u vezi, zakonodavac ne smije izgubiti iz vida još jedan imperativ - učinkovitost pravosuđa i ukupnu cijenu reforme. Članak 3. stavak 1. nacrta zakona predviđa da je sjedište suda u Sarajevu, a sjedište višeg suda u Mostaru. Kao što je također spomenuto u Mišljenju iz 2013., ne postoje međunarodni standardi koji se odnose na sjedišta najviših pravosudnih institucija i ovo pitanje spada u diskrecijsko pravo vlasti Bosne i Hercegovine. Neki su sugovornici primijetili činjenicu da se fizička prisutnost sudova u istoj zgradi može smatrati narušavanjem neovisnosti pojedinih sudaca. Venecijanska komisija se ne slaže nužno s tim stavom. Odabir sjedišta višeg suda trebao bi biti donesen nakon pažljivog razmatranja implikacija osnivanja suda izvan Sarajeva, posebno za kvalitetu i učinkovitost pravosuđa. Venecijanska komisija preporučuje da se sjedište visokog suda uspostavi na temelju analize utemeljene na dokazima o utjecaju lokacije sjedišta na službe tužiteljstva, pritvorske objekte i zatvorske ustanove, službe pravne pomoći, kao i sigurnosna pitanja povezana sa strankama i arhivima na temelju kriterija navedenih u smjernicama CEPEJ-a o izradi pravosudnih karata za potporu pristupu pravdi unutar kvalitetnog pravosudnog sustava, pod uvjetom da to ne dovodi do daljnjih odgoda u donošenju zakona". To je kapitalno važno stajalište u ovome trenutku kada su domaći političari pod velikim političkim pritiskom, napose predstavnici probošnjačke "trojke" zbog vanjskih pritisaka koji teško remete mogućnost dogovora. Identičan stav kao i Venecijanska komisija iznijela je prilikom posjeta BiH Eichhorst, a njezino stajalište uglavnom je zatajeno. - Europska unija će prihvatiti domaći dogovor u BiH o sjedištu prizivnog odjela Suda BiH. Prihvaćamo svako rješenje koje je u skladu s europskim standardima. Vrlo je važno da imamo lokalna rješenja koja dolaze iz Bosne i Hercegovine - istaknula je Eichhorst. Time je postalo posve jasno da ne postoje tzv. međunarodni standardi koji se odnose na sjedišta najviših pravosudnih institucija i to spada u diskrecijsko pravo svake suverene države. Što bi morala biti i BiH. Iako je prvo zamišljeno da sjedište višeg suda BiH bude u Mostaru, ta je inicijativa ipak u međuvremenu evoluirala. Kao potencijalno sjedište ovoga suda traži se Istočno Sarajevo odnosno Banja Luka.
Promjena mišljenja
Najprije je prevagnuo zahtjev da sjedište obaju odjela ne bude u istome entitetu, nakon čega su se na djelu vidjele razlike u gledanju bošnjačke i srpske strane. Naime, na jednom od prethodnih susreta vladajućih stranaka čak se usuglasilo kako će sjedište toga suda biti u Banjoj Luci, što su predstavnici bošnjačkih stranaka najprije prihvatili. No, nakon očitog pritiska izvana i predomišljanja, bošnjačke stranke ponovno su počele inzistirati na Istočnom Sarajevu kao sjedištu toga suda. Ključni argument koji se nakon toga izvukao leži u ocjeni kako bi u tome slučaju čelnik Republike Srpske Milorad Dodik mogao kontrolirati rad toga suda i sudaca koji budu u njemu radili. Zanimljivo je kako takve teorije korespondiraju s početkom sudskog procesa protiv čelnika bosanskohercegovačkih Srba pred Sudom Bosne i Hercegovine koji sada ima prvostupanjsku i drugostupanjsku nadležnost. Srpska pak strana sumnja kako se zapravo zbog drugog utjecaja na rad toga suda i sudaca u Sarajevu ne dopušta uspostava prizivnog odjela koji bi imao drugostupanjsku nadležnost. Tako se na jednak način s podozrenjem može gledati na obje sudske instancije i njihovu "ovisnost" o vanjskim utjecajima, bilo da je u pitanju presuda protiv Dodika ili pak neki drugi predmet. No, ključno je da vlasti BiH imaju obvezu po presudi Ustavnoga suda zemlje, ali i uvjetima koje je postavila Europska komisija okončati ovaj posao i donijeti Zakon o sudovima. U kojemu se precizira sjedište prizivnog odjela, ali i njegove precizne nadležnosti koja kaznena djela procesuira.