Gotovo milijardu eura u razdoblju od 2014. do 2020. godine bilo je dostupno zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima u okviru instrumenta pretpristupne pomoći za ruralni razvoj (IPARD) koji realizira Europska unija, no, zbog političkih neslaganja, BiH nikada nije došla u priliku koristiti ta sredstva. Međutim, stanje se mijenja, a potezi novog Vijeća ministara na čelu s Borjanom Krišto idu u smjeru osiguranja situacije u kojoj će i BiH postati dio novog programa Europske unije.
Plan aktivnosti
U vremenima kada poljoprivreda izbija na čelnu poziciju gospodarskih sektora, što je trend koji se veže uz sve češće izazove na svjetskim tržištima hrane, od ključnog je značaja imati domaću proizvodnju koja može reagirati u vremenima krize. Upravo je u tom kontekstu novi IPARD III program Europske unije, koji ima proračun od 990 milijuna eura sredstava EU-a, povijesna prilika za BiH ako želi stići europski vlak i ići ukorak s procesima kojima Europska unija, kao i zemlje koje žele postati dio Unije, nastoje od kontinenta stvoriti prostor koji će imati sigurnu i učinkovitu proizvodnju hrane.
Ukupni iznos potrošen na projekte financirane u okviru IPARD-a bit će i veći od 990 milijuna eura jer i svaka zemlja korisnica doprinosi ukupnoj potpori u okviru IPARD-a vlastitim doprinosima (nacionalno javno financiranje). Osim toga, za brojne od mjera i sami primatelji moraju financirati dio troškova projekata. Dodijeljena sredstva EU-a za programe IPARD III okvirno su razdijeljena na Albaniju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Srbiju i Tursku, no, ako se unutar zemlje uspostavi struktura potrebna za učinkovito povlačenje sredstava, ovoj skupini zemalja mogla bi se pridružiti i BiH. Uvidom u program rada, konkretno opći cilj 3., vidljivo je kako je Vijeće ministara definiralo kao strateški cilj brži i učinkovitiji razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj, a u srednjoročnom razdoblju namjera je osigurati razvoj i integriranje sektora poljoprivrede, prehrane, šumarstva i ruralnog razvoja BiH u europsko i svjetsko tržište. Ključni program u tom kontekstu je izrada prijedloga modela IPARD operativne strukture u Bosni i Hercegovini, odnosno usuglašen nacrt modela IPARD operativne strukture i pripremljena informacija o procesu usuglašavanja. Uz tu zadaću, Vijeće ministara je kao ciljeve postavilo i izradu te kontrolu provedbe strateškog plana ruralnog razvoja (2022. - 2027.), unaprjeđenje segmenta savjetodavnih službi, koordinaciju rada radnih skupina za izradu nacrta zakona, izradu informacija i izvješća, kao i sustav za prijavljivanje FADN.
Opredjeljenje Vijeća ministara BiH zapravo je ubrzati aktivnosti na pripremi i usvajanju cjelodržavne strategije za ruralni razvoj za razdoblje od 2022. do 2027. godine, što predstavlja i glavni uvjet za korištenje pomoći EU-a iz IPA-e III, te intenzivirati napore na postizanju političkog dogovora u vezi s uspostavljanjem institucionalnih struktura nužnih za učinkovito korištenje pretpristupne pomoći za ruralni razvoj iz IPARD programa.
A kada se pogleda što sve IPARD donosi, jasno je kako bi bosanskohercegovački poljoprivredni proizvođači mogli ojačati vlastitu konkurentnost, istodobno podižući tehničku i tehnološku opremljenost na višu razinu. Okvirom EU-a za programiranje IPARD-a III predviđeno je 13 različitih mjera, koje su objašnjene u sektorskom sporazumu sklopljenom između Europske komisije i svake od zemalja korisnica IPARD-a.
Važne mjere
Predviđena su tako ulaganja u fizičku imovinu poljoprivrednih gospodarstava, potpore za osnivanje skupina proizvođača, ulaganja u fizičku imovinu koja se odnose na preradu i stavljanje na tržište poljoprivrednih proizvoda i proizvoda ribarstva, a među mjerama su i okoliš, klimatske promjene i ekološki uzgoj, kao i provedba strategija lokalnog razvoja - pristup LEADER. Europska unija također podržava ulaganje u javnu ruralnu infrastrukturu, diversifikaciju aktivnosti poljoprivrednih gospodarstava i razvoj poslovanja, poboljšanje vještina i kompetencija, a mjere predviđene okvirom su i tehnička pomoć, savjetodavne usluge, uspostava i zaštita šuma, financijski instrumenti te promicanje suradnje za inovacije i prijenos znanja.
Kako bi se sredstva iz IPARD-a raspodijelila zemljama korisnicama, svaka zemlja mora Europskoj komisiji na odobrenje dostaviti višegodišnji program (program IPARD) koji obuhvaća cijelo razdoblje provedbe IPA-e III. Prednosti ulaska u jedan ovakav mehanizam za BiH bile bi brojne, a što je posebno važno, domaći bi proizvođači dobili mogućnost imati značajna sredstva na raspolaganju, a koja bi se mogla koristiti za investicije u poljoprivredni sektor, odnosno nužnu modernizaciju i primjernu novih tehnologija. S takvim prednostima bh. selo moglo bi proizvoditi više kvalitetne hrane, istodobno jačajući konkurentnost na domaćem, ali i tržištima zemalja okruženja.