Poljoprivredom se kod nas bavi sve manje ljudi na selu, a mnogi selo i napuštaju. Više od 1.000 malih proizvođača mlijeka godišnje odustane od ove djelatnosti. Međutim, zbog nekonkurentnosti na domaćem tržištu odustaju i veliki farmeri, javlja N1.
Svega šest krava danas je na imanju Topića. Iako su se desetljećima bavili poljoprivredom, prvenstveno stočarstvom, obim posla smanjuju jer, kako kažu, ne isplati se.
"Ne može se. Skup je ulog. Gnojivo je skupo, skupo da bi čovjek posijao nešto da to hrani. Nema se uvjeta", tvrdi Mladen Topić, poljoprivrednik. No, hoćete li opstati s ovih šest krava, kaže da možda i neće ako se ništa ne promjeni.
Ne smanjuje se proizvodnja mlijeka samo na komercijalnim domaćinstvima, nego i na velikim farmama. A, više od tisuću domaćinstava, malih i srednjih farmera u Bosni i Hercegovini odustalo je od ove djelatnosti.
"Proizvodnja mlijeka i mesa u Bosni i Hercegovini je jako nepovoljna i nerentabinlna iz razloga što je EU ušla u trgovinski rat s Rusijom, a onda su im se pojavili veliki viškovi i to sve se gura prema Bosni, Srbiji i Hrvatskoj, koja iako je u EU nema ništa bolje rezultate od nas", otkriva Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja mljekara RS.
Uz otkupnu cijenu mlijeka od 35 do 60 pfeninga proizvođači iz Bosne i Hercegovine ne mogu biti konkurentni proizvođačima u EU čiji su poticaji znatno veći. Proporcijalno gašenju poljoprivrede smanjuje se i broj stanovnika na selima.
Iako je u Ilovi plodna zemlja na kojoj uspjevaju sve vrste žitarica od kukuruza i pšenice, pa do heljde i lana posljednjih godina sve više je zapuštenih i zaraslih površina jer ljudi odustaju od poljoprivrede.
U ovom selu je prije 10 godina živjelo blizu 700 stanovnika, danas oko 150 i to uglavnom starih.
"Eno jedna, dvije, tri, četiri, pet kuća praznih samo u jednom dijelu. Zato sada imate više djece iz Ilove u St. Gallenu iz Ilove nego u Ilovoj u školi", dodaje Usorac.
Školu u Ilovoj pohađaju djeca iz šest okolnih sela. Ove godine upisala su se svega dva prvašića.