Još uvijek se čeka na realizaciju inicijative da se otvori šesnaest malograničnih prijelaza ljudima koji žive u pograničnome području između BiH i Hrvatske, a cijeli postupak čeka zbog procjena bi li takva odluka eventualno bila rizična zbog širenja epidemije koronavirusa, piše Večernji list BiH.
Početkom rujna hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova diplomatskom je notom od BiH zatražilo otvaranje malograničnih prijelaza.
Epidemiološka situacija
“Iako je epidemiološka situacija i dalje osjetljiva, smatramo nužnim da se olakša prelazak granice s obzirom na početak nove školske godine i potrebu obavljanja gospodarskih i poljoprivrednih aktivnosti u pograničnim područjima”, napisalo je hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova. Nakon toga ovaj je dopis proslijeđen Ministarstvu sigurnosti BiH, a onda i entitetskim vlastima kako bi se napravile procjene, prije svega, epidemiološke situacije. Na probleme s nemogućnosti prelaska granice ranije ovoga mjeseca upozoravali su u dolini Neretve, no Hrvatska je odlučila ponuditi mogućnost otvaranja i drugih graničnih prijelaza. U pitanju su prijelazi Pašin Potok i Bogovolja kod Velike Kladuše, Ličke Kaldrme kod Drvara, Bili Brig koji vodi prema Livnu, zatim Aržano i Dvorine u tomislavgradskoj općini, zatim Jovića Most kod Posušja, Sebišina u Grudama, Slivno i Podprolog kod Ljubuškog te Unka i Gabela Polje kod Čapljine, zatim Vukov Klanac i Imotica kod Neuma, ali i prijelaz prema Slanom iz smjera Ravnog, ali i onaj koji preko Save vodi prema Hrvatskoj Dubici.
Iz Granične policije BiH potvrdili su kako će odmah nakon primjene odluke omogućiti prelazak granice na malograničnim prijelazima. Iako se problemi odnose na praktična pitanja poput pohađanja škole ili pak obavljanja poljoprivrednih radova te odlaska na posao iz jedne države u drugu, ovo pitanje dobilo je i političku dimenziju i zapravo je neshvatljivo da treba toliko vremena kako bi se udovoljilo zahtjevima mještana koji su od životne važnosti.
Odluka se iz Ministarstva sigurnosti mora uputiti Vijeću ministara koje, u konačnici, i donosi odluku o promjeni režima na granici koji je ranije promijenjen zbog epidemioloških razloga. Posebno je život otežan na području Ljubuškog, Čapljine, Livna i Tomislavgrada, gdje je iznimno velika učestalost prijelaza. Od Ravnog do Ljubuškog samo je jedan granični prijelaz bio u funkciji, i to onaj u Doljanima, gdje se često stvaraju gužve, a učenici i građani moraju prelaziti i do 15 kilometara kako bi stigli do škola, radnih mjesta, pa i posjeda koji se nerijetko nalaze na udaljenosti i do 100 metara.
Politička zloporaba
Posebno je čudna situacija nedaleko od Metkovića gdje djeca u dva kilometra udaljenu školu putuju autobusom 11 kilometara. Ovo se pitanje pokušalo i politički zloporabiti u državnome Parlamentu koji, zapravo, nema nikakvu funkciju u donošenju odluka, osim tek za manipuliranje.
Na potrebu promjene ovoga režima ukazivao je čapljinski gradonačelnik Smiljan Vidić ističući posebno važnost da se otvori malogranični prijelaz upravo u Gabela Polju kako bi se, prije svega, olakšalo djeci iz Gabela Polja pohađanje osnovne škole u Metkoviću. •