"BiH je druga najsiromašnija zemlja Europe"; "BiH je 20. najjadnija zemlja svijeta"; "U BiH ima 57 javnih kuhinja, svakodnevno se 19.000 ljudi hrani u njima"; "Čak 40.000 ljudi u potrebi je za hranom" - medijski su naslovi u posljednjih 12 mjeseci. Ako se tome dodaju humanitarne organizacije koje, također, ljudima dostavljaju hranu, broj je zasigurno veći, piše Večernji list BiH. A koliko je onih koji nisu ni na kakvim evidencijama, koji kopaju po kontejnerima, koji se odluče ispružiti ruku moleći za koru kruha? Alarmantni podaci - Prema međunarodnim standardima, gotovo polovina djece u BiH živi u siromaštvu, a slobodno možemo reći kako je u zoni siromaštva i 80 posto umirovljenika u zemlji, izjavio je Branko Todorović, izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava. - Prema podacima međunarodnih organizacija koje se bave pitanjem siromaštva u svijetu, ono što nas u BiH može zabrinuti je broj djece koja žive u teškom siromaštvu, a taj broj stalno se povećava, kao i broj starijih siromašnih osoba. Kada pogledamo potrošačke košarice, realne troškove života u BiH, onda će nam to biti jasan pokazatelj da smo jedna od zemalja u Europi u kojima stanovništvo živi najsiromašnije - kazao je Todorović. Tisuće su djece u BiH bez obitelji. Bolji život neka od njih uspiju pronaći u domovima za nezbrinutu djecu. Gotovo 50.000 djece u BiH ugroženo je obiteljskom situacijom. Između tri i četiri tisuće ih je bez roditelja, a njih više od 30.000 roditelji nemaju od čega prehraniti ni obući. Alarmantni su to podaci, upozoravaju ombudsmani za ljudska prava. A na zasnivanje obiteljske zajednice potencijalni posvojitelji djece čekaju godinama ili to ne dočekaju. U BiH je tijekom 2021. posvojeno 32 djece. I dok procedure traju, mnoga djeca iz domova nakon 18. godine života, zbog nepostojanja adekvatne pomoći nadležnih institucija, ali i zakonskih rješenja, završe na ulici, bez mogućnosti zaposlenja i krova nad glavom te tako ponovno postaju socijalni slučajevi. Standard u zemljama okružja je veći, kao i socijalna briga, što je također povezano sa siromaštvom. Države, pa i BiH, imaju obveze prema građanima na neki im način osigurati zaposlenje, zaradu i život dostojan čovjeka. Ako to ne mogu, onda postoje obvezna socijalna primanja, davanja, prije svega, prema djeci ili onima koji su nemoćni i ne mogu zaraditi. Međutim, naša država potpuno ignorira tu svoju socijalnu ulogu. Ona je svedena na minimum i ta neka davanja koja ima u vidu dječjih dodataka ili razne socijalne pomoći zaista su zanemariva - ocijenio je Todorović. Kupovna moć Sve se više osjeti pad kupovne moći stanovništva, a oni koji su donedavno jedva spajali kraj s krajem sada to više ne mogu. Iako se srame situacije u koju su dovedeni, ne svojom krivnjom, i oni s niskim primanjima prisiljeni su tražiti pomoć. Gotovo 50% stanovnika BiH živi na rubu siromaštva te su redovi pred javnim kuhinjama sve dulji. Prazan hladnjak, opomene zbog neplaćenih računa i nemogućnost kupnje drva za ogrjev neki su od problema s kojima se bori sve više obitelji u BiH. Sve više njih traži pomoć u hrani u raznim skupinama na društvenim mrežama. Agencija za statistiku BiH već osam godina ne objavljuje podatke o razini siromaštva u BiH, što je samo po sebi potpuni apsurd. Ono što je vrlo zanimljivo jest da su vlasti podjelom pomoći građanima jednostavno priznale koliko ih je u socijalnoj potrebi. Tako su federalne vlasti krajem prošle godine priznale kako su proteklih mjeseci podijelile jednokratne pomoći za oko 530.000 građana. Ako se vodimo tom analogijom, priznale su kako je oko 30% stanovništva u Federaciji socijalno ugroženo.
siromaštvo