Ured disciplinskog tužitelja je u 2015. pokrenuo 28 disciplinskih postupaka protiv 31 nositelja dužnosti, a ukupno su bile 1163 pritužbe, što je za čak 56 posto više nego u 2014. i u 2013. godini, navodi se u izvješću Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća Bosne i Hercegovine. Disciplinski su odgovarala dva predsjednika suda, 15 sudaca, dva stručna suradnika i 12 tužitelja, ali VSTV ne navodi njihova imena. Postotak utemeljenosti svih pristiglih pritužbi bio je 4,2 posto, što je najviše nakon 2007. godine. Protiv sudaca i tužitelja u BiH pokrenuti su brojni postupci zbog kršenja etičkog kodeksa, ali i kaznenih djela, kao što su korupcija i zloupotreba položaja.
Zločin bez kazne
Najčešći disciplinski prekršaji sudaca i tužitelja su korištenje dužnosti za pribavljanje koristi, nemar ili nepažnja, donošenje odluka kojima se krši zakon, neopravdano kašnjenje, namjerno davanje lažne, obmanjive ili nedovoljne informacije u vezi s prijavama za radno mjesto, te ponašanje koje šteti ugledu dužnosti. Zbog toga veliki broj procesa pada na sudovima u Bosni i Hercegovini, a oni koji su počinili kaznena djela ostanu nekažnjeni. Nerijetko, u sudskim procesima optužbe padnu, a krivci ne budu kažnjeni, ne zbog toga što nisu krivi, već zbog neodgovornosti ili korumpiranosti sudaca i tužitelja. Disciplinski tužitelj je pravomoćno okončao 26 postupaka, a više od pola kažnjenih bili su suci. Izrečene su različite disciplinske mjere – jedno razrješenje, 16 smanjenja plaće, dvije pismene i šest javnih opomena, te jedno premještanje s mjesta predsjednika suda na mjesto suca.
“U Bosni i Hercegovini je 31. prosinca 2015. bilo registrirano 1079 sudaca i 360 tužitelja, pa postotak sudaca za koje je utvrđena disciplinska odgovornost iznosi 1,30 posto, a tužitelja 2,8” navodi se u izvješću Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća.
Pritužbe
Na 1079 sudaca u BiH prošle godine je zabilježeno 990 pritužbi. U isto vrijeme podnesene su 273 pritužbe na ukupno 360 tužitelja u Bosni i Hercegovini.
Od svih postupaka koji su vođeni protiv nositelja pravosudnih dužnosti, više od 30 posto se odnosi na zastaru kaznenog progona, to jest suci i tužitelji su namjerno ili iz nemara krivi što neki postupak nije vođen ili su pomogli da netko izbjegne kaznu za počinjena djela.•