Iako je u nekoliko navrata pokretana procedura i najavljivano smanjenje dadžbina za automobile na električni pogon, i dalje se zbog visokih cijena i visokih dadžbina za nabavku ovakvih automobila odlučuju entuzijasti, ekološki osviješteni građani i bogataši.
Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH, do kraja srpnja ove godine u zemlju je uvezeno samo sedam automobila na električni pogon, a dadžbine koje su za njih bile plaćene u prosjeku iznose čak 20.000 KM po automobilu, pišu Nezavisne novine.
Primjerice, najskuplji električni automobil nabavljen ove godine je Porshe Taycan, koji je iznosio 242.000 KM, a dadžbine na njega su iznosile 41.000. Najjeftiniji električni automobil nabavljen ove godine je e-golf, koji je plaćen 25.900, a dadžbine iznose 5.900 KM.
Iz podataka UNO vidljivo je kako je prošle godine u BiH uvezeno 14 električnih automobila. Najskuplji je Jaguar I-pace, koji je plaćen 147.700 KM, a dadžbine na njega iznosile su 33.700. Najjeftiniji je Renault Twizy, koji je iznosio 8.400, a dadžbine na njega iznosile su 2.000 maraka.
Inače, proteklih godina najčešće je kupovan e-golf, a njegova cijena, u ovisnosti od opreme i dometa, iznosi od oko 25.000 do gotovo 60.000 KM.
Istovremeno, u mnogim zemljama EU, poput Norveške, dadžbine na električne automobile su ili spuštene na nulu ili značajno snižene, dok se nude razne druge pogodnosti, poput besplatnog parkiranja ili besplatnog napajanja strujom na javnim površinama. To se čini iz razloga da se ohrabri ubrzana tranzicija s vozila s unutarnjim sagorijevanjem na ekološki prihvatljivija vozila na električni pogon.
Podsjetimo, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH je još prošle godine u proceduru uputilo Vijeću ministara BiH odluku o privremenoj suspenziji i smanjenju carina pri uvozu električnih i novih vozila, s tim da bi se s njenom primjenom počelo krajem prošle godine. Tim prijedlogom bi se carinska stopa spustila s pet na nula posto.
U Udruženju za elektromobilnost pri Gospodarskoj komori FBiH kažu kako od vlasti traže uspostavu regulatornog okvira i donošenje strateških dokumenata iz domena elektromobilnosti, uz posebnu pažnju na definiranje uvjeta za pružanje usluga punjenja električnih vozila, tehničkih zahtjeva za punionice, tehničkih uvjeta za priključenje punionica na elektroenergetsku mrežu.
Također, oni traže da se ubrza donošenje odluke o privremenoj suspenziji i smanjenju carinskih stopa pri uvozu novih vozila.