odluke vlade

Vlada dala suglasnost na plan Autocesta FBiH

Vlada dala suglasnost na plan Autocesta FBiH
29.03.2018.
u 13:47
Pogledaj originalni članak

Federalna vlada je dala suglasnost na Plan poslovanja JP Autoceste Federacije BiH d.o.o. Mostar za 2018. godinu, čiji su glavni ciljevi pokretanje novih pripremnih aktivnosti na izgradnji Koridora Vc i brzih cesta u Federaciji BiH, povećanje kreditne sposobnosti Autocesta za osiguranje dodatnih izvora financiranja, te optimizacija trase i smanjenje troškova izgradnje autoceste.

Planom su obuhvaćeni nastavak radova, izrada projektne dokumentacije ili eksproprijacija za dionice (s pripadajućim poddionicama) Svilaj - Odžak (druga faza), Nemila - Vranduk - Ponirak, tunel Zenica - Vraca, Vraca - Donja Gračanica, Donja Gračanica - Drivuša, Ivan - Tarčin, tunel Prenj - Salakovac (prva faza), Mostar sjever - Mostar jug, Mostar jug - Buna, Buna - Počitelj, Počitelj - Zvirovići (Međugorje), Sarajevska zaobilazniva (LOT 3B), autocesta Tuzla - Žepče, brze ceste Lašva - Nević Polje i Prača - Goražde (tunel Hranjen) i sjeverna zaobilaznica Mostara.

Planirane su i aktivnosti na provođenju postupka izbora privatnog partnera/koncesionara.

Danas je dana i suglasnost na Rebalans plana poslovanja JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar za 2017. godinu, priopćeno je iz Vlade FBiH.

Uredba za dodjelu državne pomoći

Vlada FBiH donijela je Uredbu koja utvrđuje svrhu državne pomoći, prihvatljive troškove i sektore, maksimalnu dozvoljenu visinu i ostale važeće kriterije za dodjelu državne pomoći koju dodjeljuje Federacija BiH izravno ili preko ovlaštenih pravnih osoba.

Maksimalni intenziteti pomoći iznose do 50 posto bruto ekvivalenta pomoći kada je BDP po stanovniku niži od 45 posto prosjeka Europske unije, 35 posto kada BDP najmanje 45 posto, a najviše 60 posto prosjeka, te 25 posto bruto ekvivalenta pomoći kada BDP po stanovniku iznosi više od 60 posto prosjeka EU.

Maksimalni intenzitet pomoći može biti povećan do deset posto u nedovoljno razvijenim općinama koje imaju indeks razvijenosti između 50 i 75 posto prosjeka FBiH, te do 20 posto za izrazito nerazvijene općine.

Kako je obrazloženo, Uredbom su, kao podzakonskim aktom, bliže uređeni namjena, kriteriji i uvjeti za dodjelu državne pomoći. Uz to, omogućena je suradnja davatelja državne pomoći i Federalnog ministarstva financija, što doprinosi konkurentnosti gospodarstva i usmjeravanju javnih sredstava tamo gdje su najnužnija. 

Također, Uredba utvrđuje i svrhu državne pomoći, prihvatljive troškove i maksimalnu dozvoljenu visinu državne pomoći koju dodjeljuje Federacija BiH.

Uvjeti za dodjelu državne potpore u obliku naknade

Federalna vlada je donijela Uredbu o uvjetima za dodjelu državne potpore u obliku naknade za obavljanje i izvršenje javnih usluga gospodarskim subjektima, kojima je povjereno obavljanje usluga od općeg ekonomskog interesa. 

Uredba uređuje uvjete za dodjelu državne potpore pravnim i fizičkim osobama kojima je, u skladu s posebnim pravilima, povjereno obavljanje usluga od općeg ekonomskog interesa ili isključivo pravo obavljanja određenih djelatnosti ako bi, u slučaju nepostojanja te potpore, bili onemogućeni u izvršenju povjerenih zadataka.

Također su propisani načini izračunavanja naknade i drugi uvjeti koji moraju biti ispunjeni kako potporom ne bi u većoj mjeri bili narušeni tržišna konkurencija i ispunjavanje preuzetih međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine.

Uredba se odnosi isključivo na pravne i fizičke osobe za koje se smatra da su gospodarski subjekti u smislu Zakona o sustavu državne potpore u Bosni i Hercegovini. No, ne primjenjuje se na dodjelu državnih potpora za obavljanje usluga od općeg ekonomskog interesa u sektorima željezničkog i cestovnog prijevoza putnika i javne radiodifuzije, na koje se odnose posebna pravila.

Državna potpora, u obliku naknade za obavljanje i izvršenje usluga od općeg ekonomskog interesa u iznosu višem od 15 milijuna eura godišnje gospodarskim subjektima u teškoćama, može biti dodijeljena u skladu s pravilima za dodjelu državnih potpora za sanaciju i restrukturiranje. Naknada ne smije premašiti iznos koji je neophodan za pokrivanje neto troškova nastalih izvršavanjem obveze pružanja javne usluge, uključujući razumnu dobit.

Ako gospodarski subjekt obavlja i druge ekonomske djelatnosti izvan utvrđenog opsega javne usluge, na knjigovodstvenim kontima moraju odvojeno biti prikazivani troškovi i prihodi ostvareni obavljanjem usluga od onih koje ostvaruje obavljanjem drugih poslova.

Kako je precizirano Uredbom, de minimis potpora u obliku naknade za obavljanje javne usluge može po jednom gospodarskom subjektu, koji ju obavlja, iznositi najviše 500.000 eura u tri fiskalne godine.

Ova gornja granica primjenjuje se bez obzira na oblik de minimis potpore i neovisno o tome financira li se naknada za obavljanje javnih usluga iz proračuna BiH, proračuna FBiH, jedinica lokalne samouprave sredstvima ili iz fondova Europske unije.

Za potrebe pravilnog izračunavanja gornje granice, de minimis potpora se izražava kao bespovratna. Svi iznosi se primjenjuju kao bruto iznosi, odnosno iznosi prije odbitka poreza i drugih davanja. Ako se de minimis potpora dodjeljuje u drugom obliku, a ne kao izravna subvencija, iznos je jednak bruto novčanoj protuvrijednosti potpore.

Precizirani su i slučajevi kada de minimis potpora ne može biti dodjeljivana. Naprimjer, kada se radi o aktivnostima usmjerenim izvozu u treće zemlje ili države članice EU, ako je ta potpora izravno povezana s izvezenim količinama, sa uspostavom i funkcioniranjem distribucijske mreže ili pokrićem drugih operativnih troškova povezanih s izvoznom djelatnosti. Ne može biti dodijeljena ni za davanje prednosti domaćim proizvodima u odnosu na uvezene, zatim gospodarskim subjektima koji obavljaju djelatnost u industriji proizvodnje ugljena i onima koji koji, uz naknadu, obavljaju cestovni prijevoz robe, kao ni gospodarskim subjektima u teškoćama.

Odluke o zaduženju Federacije BiH

Federalna vlada danas je donijela dvije odluke o zaduženju Federacije BiH putem emisije trezorskih zapisa Federacije BiH radi prikupljanja sredstava za financiranje izdataka utvrđenih proračunom FBiH za 2018. godinu.

Prvom je odobreno zaduženje do 30.000.000 KM kroz emisiju 3.000 trezorskih zapisa, nominalne vrijednost 10.000 KM, s rokom dospijeća od 91 dan.

Druga odluka odnosi se na zaduženje do 110.000.000 KM, te je odobrena emisija 11.000 trezorskih zapisa nominalne vrijednosti 10.000 KM, s rokom dospijeća od 182 dana.

Danas su, s istim ciljem, donesene i dvije odluke o zaduženju Federacije BiH putem emisije obveznica Federacije BiH.

Obje se odnose na zaduženja do po 20.000.000 KM putem emisija 20.000 obveznica nominalne vrijednosti 1.000 KM i različitim rokom dospijeća, prva za tri, a druga pet godina.

Prioritetni zadataci za deminiranje

Vlada FBiH dala je danas suglasnost na Prijedlog liste prioritetnih zadataka za deminiranje u 2018. godini u Federaciji BiH.

Od Centra za uklanjanje mina u BiH Federalna vlada zahtijeva da prihvati i one prioritete za deminiranje koji nisu navedeni u listi, a koje naknadno, u skladu sa odgovarajućim razvojnim i drugim planovima, predlože Vlada FBiH, vlade županija, općinski, odnosno gradski načelnici, Federalna uprava civilne zaštite ili Centar za uklanjanje mina u BiH, a za čije su deminiranje stvoreni uvjeti koji u vrijeme usvajanja liste nisu postojali.

Istovremeno, zadužena je Federalna uprava civilne zaštite da za jednu od narednih sjednica Vlade FBiH pripremi informaciju o procesu provođenja protuminskih aktivnosti u Federaciji BiH.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.