Ključni izazov za ekonomiju Bosne i Hercegovine, pa i Federacije BiH, u iduće tri godine je povećanje produktivnosti i gospodarskog rasta, odnosno uklanjanje prepreka koje sprječavaju zemlju iskoristiti potencijale. Za prevladavanje ovih izazova, uz makrofiskalne politike, nužne su i sektorske mjere te strukturne reforme, piše Večernji list BiH.
Izrada i planiranje
Navodi se to u programu ekonomskih reformi Federacije Bosne i Hercegovine za razdoblje od 2024. do 2026. godine, koji je usvojila entitetska Vlada na prijedlog Federalnog zavoda za programiranje razvoja. Usvojeni program bit će dostavljen Direkciji za ekonomsko planiranje BiH kao koordinirajućoj instituciji na razini BiH, a koja je zadužena za izradu državnog programa ekonomskih reformi. No, ako je suditi po navedenom dokumentu, Vlada Federacije, barem okvirno, zna što joj je činiti do kraja mandata kako bi ekonomske reforme bile učinkovite. Ključni prioritet Vlade FBiH u ovom mandatu je osigurati snažnu i pravednu ekonomiju, koja zahtijeva stabilne javne financije, a posebna pozornost, kako navode, posvetit će se rješavanju problema vezanih uz demografsku budućnost Federacije BiH. Kako bi se prvo identificirale i procijenile potencijalne posljedice u vezi s razvojem stanovništva, a zatim pristupilo otklanjanju ili ublažavanju negativnih implikacija, Vlada FBiH pristupila je izradi strategija i politika vezanih uz ovu oblast. Strukturne reforme koje su navedene programom ekonomskih reformi odnose se na oblasti konkurentnosti, otpornosti i održivosti te ljudskih kapitala i socijalne politike. Strukturne reforme u oblasti konkurentnosti su unaprjeđenje konkurentnosti gospodarstva kroz podršku tehnološkom razvoju i unaprjeđenje uvjeta poslovanja kroz reformske mjere podrške tehnološkom razvoju gospodarstva i unaprjeđenja uvjeta poslovanja te reforma povećanja poslovanja javnih poduzeća.
Iza ove nezgrapne formulacije zapravo se skriva cijeli set propisa i mjera koje vjerojatno neće biti dovoljno provoditi samo na federalnoj razini.
- Prva strukturna reforma u oblasti otpornosti i održivosti je zelena tranzicija kroz reformske mjere energetske tranzicije uz osiguranje opskrbe, reforme tržišta te povećanje učinkovitosti i veći udio obnovljivih izvora energije, kao i uspostava uvjeta za prelazak na cirkularnu ekonomiju. Druga strukturna reforma ove oblasti je stvaranje preduvjeta za punu digitalizaciju - navodi se u programu.
Ekonomske reforme
U oblasti ljudskih kapitala i socijalne politike strukturne reforme su povećanje zaposlenosti kroz poboljšanje usklađenosti obrazovanja razvoja praktičnih znanja i vještina na tržištu rada te unaprjeđenje kvalitete i učinkovitosti institucionalnih mehanizama za pružanje usluga socijalne zaštite i zdravstvenih usluga. Posljednja strukturna reforma, u skladu s programom ekonomskih reformi, postizat će se reformskim mjerama koje podrazumijevaju unaprijeđen sustav socijalne i dječje zaštite kroz jačanje institucionalnih mehanizama i pravnog okvira te kroz unaprjeđenje kvalitete zdravstvene skrbi u BiH. Kako će to izgledati na konkretnim propisima, tek ćemo vidjeti jer Vlada do sada nije mnogo uradila u ovim oblastima. Određenih pomaka ima, ali ključni reformski propisi još nisu došli na dnevni red. A riječ je ipak o strukturnim reformama za čiju su provedbu potrebni mjeseci, pa možda i godine. Kada je u pitanju financiranje ovih reformi, u programu je navedeno da će u 2024. godini 89 posto ukupnih troškova biti financirano iz federalnog proračuna, dva posto iz IPA fondova, sedam posto iz grantova i dva posto iz projektnih zajmova. U idućoj godini 76 posto ukupnih troškova bit će financirano iz proračuna FBiH, šest posto iz grantova, a 18 posto iz projektnih zajmova. Glavninu troškova i u 2026. godini planira pokriti federalna Vlada - 82 posto, dok će četiri posto biti osigurano iz grantova i 14 posto iz projektnih zajmova. Teorijski je tako zamišljeno, a što će biti u praksi, vidjet ćemo već kada se budu zbrajali i analizirali rezultati Vlade u ovoj godini. •