U sklopu kontinuirane financijske pomoći Hrvatima u BiH, Vlada Republike Hrvatske jučer je donijela novu odluku kojom raspodjeljuje 32,5 milijuna kuna za financiranje obrazovnih, znanstvenih, kulturnih, zdravstvenih, poljoprivrednih i ostalih programa i projekata od važnosti za hrvatski narod u BiH, kao i odluku o izdvajanju 13,5 milijuna kuna za financiranje izgradnje Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru, a za koji je ocijenjeno da se radi o projektu od strateškog značaja za Hrvate izvan RH, piše Večernji list BiH. Trećom odlukom odobrena su dva milijuna kuna za saniranje štete od velikog potresa koji je pogodio Hercegovinu; milijun za obnovu oštećenih objekata na području Čapljine te milijun za ublažavanja posljedica potresa kod Stoca.
Niz projekata
U kontekstu potrebe projektima koji su od strateškog značaja za Hrvate u BiH pomoć je razvrstana na sljedeći način: programi i projekti iz područja zdravstva dobivaju 7,920.000 kuna, iz područja obrazovanja i znanosti 7,370.000 kuna, iz područja kulture 6,536.000, iz ostalih područja 6,420.000 te programi iz područja poljoprivrede 4,254.000 kuna. Pomoć je raspodijeljena uvažavanjem niza kriterija, a uvidom u prijavljene i odobrene projekte, vidljivo je kako se uzela u obzir i ravnomjerna geografska raspodjela, što u konačnici znači da su potporu dobili programi od interesa za Hrvate od Posavine, preko RS-a i središnje Bosne pa do Hercegovine. Kada je riječ o zdravstvenom sektoru, neki od projekata uključuju radove na novoizgrađenom objektu JU Dom zdravlja Orašje (900.000,00 kn), kao i izgradnju nove zgrade Doma zdravlja u Kiseljaku - II. faza (također 900 tisuća kuna). Tu je i vrijedan projekt izgradnje edukacijsko-rehabilitacijskog centra za djecu i mlade s poteškoćama u razvoju - III. faza u Grudama koji je podržan s 820.000 kuna. Vlada je s 950.000 kuna podržala projekt rekonstrukcije i adaptacije prostorija za službu obiteljske medicine Doma zdravlja Tomislavgrad, a s 800 tisuća kuna opremanje odjela kirurških disciplina u Hrvatskoj bolnici “Dr. fra Mato Nikolić”. Izdvojeno je i 1,800.000 kuna za projekt izgradnje doma za stare i nemoćne Dr. Ivan Evanđelist Šarić, a koji provodi Caritas Vrhbosanske nadbiskupije. U kontekstu potpore obrazovanju, Vlada je izdvojila 850.000 kuna za potporu radu Opće gimnazije Katoličkog školskog centra u Banjoj Luci, kao i 650.000 kuna za projekt izgradnje objekta srednje škole Novi Travnik. Odobreno je i 900 tisuća kuna za izgradnju objekta Osnovne škole “Žepče” u Žepču, a s iznosom od 800 tisuća kuna podržana je izgradnja školske dvorane srednje škole dr. fra Slavka Barbarića Čitluk, Općina Čitluk - II. faza. Hrvatski dokumentacijski centar Domovinskog rata u BiH dobio je 100 tisuća kuna za projekt Rat u Bosni i Hercegovini 1991. - 1995. - Kronologija, dok je Hrvatski leksikografski institut BiH podržan s 300 tisuća kuna za izdavanje trećeg sveska Hrvatske enciklopedija BiH. Javna ustanova Zavod za odgoj i obrazovanje dobila je pak 600.000 kuna za projekt Digitalizacija obrazovnog sustava Zapadnohercegovačke županije - E-škola. Projekti iz područja kulture također su podržani vrijednim sredstvima, a od financijski značajnijih tu je projekt nastavka izgradnje muzejsko-galerijskog prostora uz crkvu sv. Marka Evanđelista na Plehanu - instalacija koja je podržana s 500 tisuća kuna, kao i projekt izgradnje kulturno-sportskog doma Jare - III. faza za što je izdvojeno 680.000. RTV Herceg Bosne dobio je 850 tisuća kuna za investiranje u proizvodne i odašiljačke kapacitete, dok je za uređenje Groblja mira u Bilima izdvojeno 100.000. Izgradnja nove župne crkve Krista Kralja u Čitluku podržana je s 200 tisuća kuna, dok je za projekt infrastrukturnih radova u Kulturnom centru Ljubuški izdvojeno milijun kuna.
Infrastruktura
Od ostalih projekata valja izdvojiti izgradnju vodovodne mreže u naselju Domaljevac za što je osigurano 800 tisuća kuna, izgradnju poduzetničkog inkubatora u poduzetničkoj zoni Resnik-Kreševo (650.000 kuna). Za izgradnju spomen-obilježja Bugojno izdvojeno je pak 300.000 kuna. Podržan je i niz projekata iz područja poljoprivrede, počevši od voćarstva do stočarstva te uključujući ulaganje u modernizaciju tehničko-tehnoloških kapaciteta poljoprivrednih gazdinstava.