Oko 30.000 javnih i privatnih tvrtki na prostoru BiH iduće godine ide u stečajni postupak. Od toga, svaka druga tvrtka nad kojom se pokreće stečaj, iz kojeg mogu izići poslovno rentabilni ili mogu u potpunosti prestati s postojanjem, je javno komunalno poduzeće. Predsjednik Udruge stečajnih upravnika BiH Nijaz Dervišić kako prenose Poslovne novine, tvrdi “kako je u posljednjih 14 godina u stečaj otišlo 1550 tvrtki u Federaciji BiH i 1050 tvrtki u Republici Srpskoj, odnosno 2600 u BiH, što je u prosjeku oko 185 tvrtki godišnje ili 160 puta manje nego što se sada očekuje”.
Ponašanje vlasti u BiH
Simptomatična je činjenica da su tvrtke nad kojima je pokrenut stečajni postupak uglavnom išle u likvidaciju, a tek je svaka pedeseta imala uspješnu reorganizaciju. “Riječ je o zaista alarmantnom broju od 30.000 tvrtki koje su ispunile barem jedan od tri kriterija za pokretanje stečaja. Prema mojoj procjeni, između 70 i 80 posto javnih komunalnih poduzeća je u velikim problemima zbog likvidnosti, a barem 50 posto njih je ispunilo uvjet za otvaranje stečajnog postupka. To će se ubrzo morati dogoditi, jer proračuni javnih komunalnih poduzeća nisu sposobni izmiriti obveze”, napominje Dervišić. Vlasti u oba entiteta zbog očuvanja kakvog-takvog socijalnog mira, nisu željele pokretati stečajne postupke nad tvrtkama koje loše gospodare. Kao produkt toga većina njih ne izmiruje svoje porezne i financijske obveze, što povećava dugovanja unutar same države.
Saniranje državnih tvrtki
U prošloj izbornoj godini zbog dobivanja političkih bodova, Vlada Federacije BiH financijskom konsolidacijom željela je spasiti državna poduzeća od stečaja. Umjesto stečaja i unatoč proračunskim dubiozama, federalna Vlada željela je sanirati višegodišnje dugove poduzeća nad kojima je većinski vlasnik i na taj način spriječiti socijalne buntove. Zbog toga su donijeli prijedlog zakona o financijskoj konsolidaciji gospodarskih društava koji podrazumijeva sanaciju željeznica, rudnika, drvne i metaloprerađivačke industrije. Radi se uglavnom o javnim poduzećima u kojima država ima većinsko vlasništvo. Financijska konsolidacija trebala bi sanirati dugove, a ako i dalje poduzeća nastave poslovati s gubitkom i ne izmiruju redovito obveze, ići će u stečaj. Umjesto njihova oživljavanja i stabiliziranje, vlasti su ovim omogućili gomilanje višemilijunskih financijskih gubitaka.