Dok se voda u Sarajevskoj županiji, gdje je u subotu poplavljen veći broj kuća, u noći na nedjelju uglavnom povukla u korita rijeka, vodostaj rijeke Save raste cijelom dužinom toka kroz Posavinu, kažu u Federalnoj upravi Civilne zaštite. Vodostaj kroz Posavinu za 24 sata porastao je za više od pola metra.
Stanje u BiH
Vodostaj Save jučer u 7 sati na vodomjernoj stanici Brod bio je 654 centimetra, a u subotu je bio 632 centimetra. Kod Bosanskog Šamca vodostaj je iznosio 551 centimetar, a u subotu je bio 497 centimetara, dok je kod Orašja jučer iznosio 749 centimetara, što je porast u odnosu na subotu kada je bio 719 centimetara. Raste vodostaj rijeka u Srednjobosanskoj županiji, a na svim rijekama i vodotocima u ZDŽ-u vodostaj je visok. U Zenici je vodostaj Bosne 320 centimetara. Vodostaj na brani hidroelektrane Modrac u Tuzlanskoj županiji jučer u 7 sati bio je 199, 72 metra nadmorske visine, a točka preljeva je na 200 metara nadmorske visine. Vodostaj je porastao za 15 centimetara u odnosu na subotu. Rijeka Spreča u subotu je u općini Gračanica poplavila oko 50 hektara poljoprivrednog zemljišta, ali za sada nema ugroženih stambenih ili infrastrukturnih objekata. Na području USŽ-a u subotu se u mjestu Alagića Polje u općini Sanski Most izlila rijeka Bliha, a u mjestu Krkojevci, rijeka Sana. Poplavljeno je uglavnom priobalno i poljoprivredno zemljište. U blagom su opadanju vodostaji rijeka u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, gdje se Buna izlila na cestu Buna - Blagaj, na lokaciji Podpetak, ali je cesta prohodna.
“Ljudski faktor”
Građani BiH od katastrofalnih poplava 2014. godine strahuju s dolaskom svake malo obilnije kiše. Iza tragičnih ljudskih sudbina krije se mnogo važnije i vrlo osjetljivo pitanje o ulozi stanovnika Bosne i Hercegovine u poplavama te njihovim navikama koje su povećale opseg šteta. Kiša je, istina, jedan od krivaca za porast vodostaja, ali za poplave veliki dio krivnje snose i građani. Jedan od razloga je neplanska sječa šume te odlaganje otpada, uništavanje riječne infrastrukture i niza drugih pojava koje spadaju u tzv. “ljudske faktore”. Procjene stručnjaka govore da su ove pojave u velikoj mjeri doprinijele pogoršanju opsega poplava.•