Nedostatak kvalitetne radne snage gorući je problem u BiH. Sezona u Hrvatskoj, iseljavanje i uvoz stranih radnika svakodnevne su teme. O ovim, ali i brojnim drugim temama koje se tiču bh. tržišta rada, u intervjuu za Večernji list BiH govorio je Dominik Raškaj, marketinški i PR menadžer za Posao.hr i tvrtku Boljiposao.com u BiH.
Bliži se početak turističke sezone u Hrvatskoj, koja će privući tisuće radnika iz BiH. Što kažu vaše procjene, kako bi se to moglo odraziti na turizam u BiH?
- Ekspanzija turizma u BiH dogodila se tijekom koronakrize. Primjetno je povećanje broja dolazaka stranih turista. S povećanjem broja turista došlo je i do većeg pritiska na uslužne djelatnosti, poput hotelijerstva, ugostiteljskih objekata koji su se zbog većeg priljeva gostiju suočili s nedostatkom konobara, kuhara, recepcionera, spremačica i pomoćnih radnika. Što se tiče sezone u RH, naši građani u znatno manjoj mjeri odlaze raditi na obalu, prvenstveno zbog nedovoljno slobodnog vremena, ali i zbog nedovoljne plaće u odnosu na obujam posla, standard života, ali i inflaciju. Prošle sezone brojni ugostitelji iz RH, ali i Hercegovine, bili su primorani ili skratiti radno vrijeme, primijeniti model radnog vremena od 7 do 12 uz stanku pa ponovno otvoriti od 18 ili staviti ključ u bravu. Nažalost, i zimska sezona je podbacila, nismo imali gotovo nikako snježnog pokrivača na planinama, što će se sigurno odraziti na financije. Pozitivna je činjenica da se u manjim sredinama formiraju lokalne turističke zajednice koje kroz turističke zajednice županija, države, a i RS-a rade promociju.
Može li se Hrvatska osloniti na radnu snagu iz BiH s obzirom na to da je tržište rada poprilično "opustošeno"? Koja su zanimanja najtraženija?
- Bazen kvalitetnih radnika iz BiH, kako vrijeme prolazi, sve se više prazni. Poslodavci su očajni i bespomoćni. Oglasi iz Hrvatske za sezonu ove su godine prije krenuli, poučeni prijašnjim sezonama i situacijom da je bilo teško naći kvalitetnog radnika. Što se tiče Hrvatske, srednji i južni Jadran bolje će proći s radnicima iz BiH u odnosu na Kvarner i Istru. Razlog je to što dosta radnika iz BiH, poglavito Hercegovine, prima plaću po standardima EU-a, a živi po dosta jeftinijem standardu u BiH. Takvi radnici će svaki dan putovati na posao bez obzira na čekanja na granicama jer će im taj model biti isplativiji. Na našem portalu Boljiposao.com primjetan je povećan broj oglasa iz ugostiteljstva i hotelijerstva do trgovaca i dostavljača u trgovačkim lancima, osobito na otocima.
Da se iz BiH sve masovnije odlazi i nije neka tajna. Domaće radnike sve češće zamjenjuju Nepalci, Filipinci... Kakva su iskustva poslodavaca? Mogu li stranci zamijeniti domaće radnike?
- Pitanje radnika iz trećih zemalja zna biti osjetljivo. Bh. građani i dalje odlaze, a poslodavci su primorani uvesti radnike koji dolaze iz trećih zemalja - iz Indije, Pakistana, Filipina, Uzbekistana i Bangladeša. Najkvalitetnijima su se pokazali Filipinci, koji se lako i brzo prilagode europskom tržištu. Ipak, većina njih teško se prilagodi te bez obzira na dodatno uložena financijska sredstva, ti ljudi ne mogu zadovoljiti potrebe poslodavaca. Za obuku nije dovoljan samo poslodavac, država se treba aktivnije uključiti financijski i sustavno u prilagodbu radnika, kako u radu tako i u društvu.
Brojna europska tržišta rada poprilično su "poljuljana". Može li se očekivati povratak radne snage u BiH u skorijoj budućnosti?
- Ekonomija EU-a na rubu je ekonomske krize, koja je sve vidljivija. Brojne krize zadaju glavobolju ekonomskim pokretačima Unije, poput Njemačke, Italije, Francuske. Razdoblje unatrag šest mjeseci bilo je najteže za brojne tvrtke, poglavito u građevinskom sektoru. Oko 11 tisuća građevinskih tvrtki je zatvoreno, došlo je do obustave gradnje, a da je situacija ozbiljna, govori i podatak da je pala potražnja za radnicima u tom sektoru, ali i projektantima. Dio tog poremećaja osjetimo i mi u Hrvatskoj i BiH, gdje je ili obustavljen izvoz tekstila ili smanjen za oko 80%, osobito izvoz drvne industrije, to jest opremanje stanova i kuća namještajem koji se dobiva od tih sirovina. Povratak radne snage bio je vidljiv unatrag dvije godine i povećava se za od 15% do 20% na godišnjoj razini. Ponajviše se vraćaju građevinski radnici, električari, zidari, tesari.
Ove godine ćemo i iz drugih oblasti imati osobe koje će se vraćati u BiH. Pozitivan učinak, barem u tom kontekstu, za BiH je što dolazi dosta upita stranih tvrtki o preseljenju proizvodnih pogona i tvrtki na područje BiH, a da se to zapravo zaista i događa, govori podatak da TŽ trenutačno prednjači po broju novih stranih tvrtki koje su svoje poslovanje prebacile u BiH. Činjenica je da BiH i dalje ima prihvatljive cijene energenata i naftnih prerađevina, no, ako mislimo i dalje biti primamljivo tržište, potrebno je da se sva ministarstva na svim razinama vlasti uključe u rješavanje birokratskih problema i da rade na pojednostavljenju i rješavanju dokumentacije.
Kojih zanimanja najviše nedostaje na bh. tržištu prema vašim pokazateljima?
- Na našem portalu Boljiposao.com budi se i priprema ljetna sezona, pa tako najviše nedostaje radnika u uslužnim djelatnostima, hotelima, restoranima, zatim trgovaca, skladištara, građevinskih radnika s obzirom na to da je gradnja u BiH i dalje u porastu i tu nam nedostaje zidara, tesara, armirača, pomoćnih radnika, rukovoditelja građevinskim strojevima, električara i vodoinstalatera te vozača u gradskom javnom prijevozu u većim sredinama i vozača kamiona.
Koje konkretne mjere treba poduzeti na tržištu rada kako bi se bar na neki način spriječilo iseljavanja radnika, osobito mladih i obrazovanih ljudi?
- Kvalitetnog radnika nećete naći ako mu date dobru plaću, mislim da su BiH i njezini poslodavci taj dio napokon apsorbirali. Javlja se novi problem, a to je nedostatak slobodnog vremena. Brojna istraživanja među sindikatima radnika pokazala su kako nema tog novca za koji bi radili vikendima i blagdanima. Dakle, država još nije riješila neradnu nedjelju, koja, po mom mišljenju, mora biti prioritet. Po tom pitanju zaostajemo jako za Zapadom, gdje vidimo da je Njemačka, ali i druge zemlje, krenula u četverodnevni radni tjedan. Uz to, moramo razumjeti da poslodavci ne mogu sami sudjelovati u povećanju minimalne plaće, za to postoje brojni čimbenici, a ponajprije država koja se mora uključiti kroz kompenzacijske mjere i subvenciju - od električne energije i goriva - kako bi poslodavac imao prostora za povećanje plaće. Također, s obzirom na to da konstantno imamo rast povratka radne snage, ne bi bilo loše da država uradi isto kao Hrvatska te dadne određeni iznos bespovratnih sredstava za osobe koje se odluče vratiti u BiH i pokrenuti vlastiti biznis. Pozivam odgovorne na svim razinama vlasti da politička prepucavanja ostave postrani te da iskoristimo situaciju koja nam se pruža da, kao država koja i dalje ima prihvatljive cijene energenata, koja ima neku vrstu neutralnog stava, gdje turizam konstantno raste, to iskoristimo na najbolji mogući način.
Tržište rada i obrazovni sustav u BiH nisu usklađeni. Postoje tek neke mjere. Kako unaprijediti suradnju obrazovnih institucija i privatnog sektora?
- Suradnja je svedena samo na nekoliko gradova. Takva vrsta suradnje prednjači u TŽ-a, gdje su lokalne strukture vlasti u konkretnoj suradnji s poslodavcima pristupile dogovoru sa školskim ustanovama oko prakse za učenike. Ono što mi sugeriramo i govorimo jest da se treba svaka tri mjeseca raditi detaljna analiza tržišta i zanimanja kako bi ih školarci i studenti upisivali. •