Prije nekoliko večeri snijeg je zabijelio biokovski vrh Sveti Jure, a temperature u Hercegovini pale su od 10 do 15 Celzijevih stupnjeva i, unatoč tome što nas dani dijele do klimatološkog početka ljeta, mnogi su uključili grijanje ili naložili vatru u svojim domovima, piše Večernji list BiH. Vremenski ekstremi tako nastavljaju uzimati maha, a optimizam ne nudi ni budućnost, s obzirom na to da je Accuweather najavio izuzetno nestabilno ljeto.
Uvod u ekstreme
“Česte grmljavinske oluje i opasnost od poplava prijetit će središnjim, istočnim i južnim i jugozapadnim dijelovima Bosne i Hercegovine, dok su Posavina i Krajina pod prijetnjom velikih suša i visokih temperatura”, stoji u priopćenju Accuweathera. Još prošle godine profesor Zoran Zadro najavio je ovu godinu kao uvod u ekstremnije razdoblje od 2019., a s obzirom na to da Zadro prati najsuvremenije meteorološke postaje i daje detaljne analize, za Večernji list komentirao je aktualnu situaciju.
- Činjenica je da smo ne samo ove, nego i posljednjih godina svjedoci mnogobrojnim vremenskim ekstremima. Nećemo za njih reći da se nikad nisu događali, nego da se periodički i ciklički događaju kao uzročno-posljedična veza prelaska prirodnih globalnih zagrijavanja u prirodna globalna hlađenja pod djelovanjem Sunca. Upravo sada se to događa jer, prema nekim studijama, zbog slabijeg djelovanja Sunca klizimo postupno ka globalnom hlađenju - tvrdi Zadro. Ističe i kako ovo razdoblje karakteriziraju velike temperaturne oscilacije i velike oscilacije u oborinama, čemu svjedočimo, i najavljuje da od iduće godine slijede drastičnije promjene.
- Otprilike bi se to odnosilo na razdoblje od 2019. ili 2020. do 2060. godine. Dakle, ovakva mini-globalna hlađenja i zatopljenja smo uvijek imali kroz blisku i dalju prošlost uz nezaobilazne vremenske ekstreme.
A ono što karakterizira razdoblja ulaska u postupna, a ne nagla, globalna hlađenja jesu velike temperaturne oscilacije i velike oscilacije u oborinama. Česta svježa i nestabilna ljeta, sve oštrije zime u euroazijskom prostoru, češće snježne oborine u područjima gdje je snijeg rijetka pojava, recimo Jadran, obale Sredozemlja, sjever Afrike - ističe Zadro. Najavljuje i pojavu snježnih mećava i oštrih valova hladnoće na ovim prostorima, što se već pomalo događa, kao i česte jake i olujne vjetrove povezane s nepogodama, frontama, ciklonama... - Pojava poplava i šteta povezanih uz njih bit će češća nego suše. Proljeća i jeseni će zbog temperaturnih oscilacija biti sve kraće. Dakle, to su neki, recimo tako, simptomi koji bi bili nezaobilazni kada govorimo o godinama koje nam stižu - govori Zadro za Večernjak na osnovi analiza i praćenja stanja najsuvremenijih postaja.
Nije kraj vrućim ljetima
Ističe da ovo nije kraj vrućim ljetima i toplim zimama, ali to po dugoročnim prognozama neće biti tako drastično. - Nemojte misliti da vrućina ljeti i toplijih zima neće biti u daljoj budućnosti, no ako govorimo o trendu od nekoliko desetaka godina unaprijed, njihova pojava biti će sve rjeđa - govori Zadro. Ponavlja i da je sve ovo što se sada događa, bilo i nekad ranije. - Dakle, sve se događalo i prije, međutim kad su opasne vremenske situacije u pitanju, njih svakako neće nedostajati - upozorava jedan od najpoznatijih neovisnih meteorologa u BiH i okruženju.•