Ambijent koji su u javnom prostoru BiH nakon sastanka predstavnika vladajuće koalicije u Laktašima stvorili oporbeni političari, ali i pojedini predstavnici međunarodne zajednice, sigurno ne pogoduje političkom dogovoru o usvajanju izborne reforme u Parlamentarnoj skupštini BiH, piše Večernji list BiH.
Izborni proces
Unatoč iskazanoj spremnosti i preliminarnom dogovoru o rješenjima koje će sadržavati izborna reforma, nije sigurno da će parlamentarna većina izglasovati izmjene Izbornog zakona BiH. Vremena nema puno jer je gotovo izvjesno da će visoki predstavnik Christian Schmidt već početkom idućeg mjeseca nametnuti određene izmjene, za koje on i dio međunarodne zajednice smatraju da su najbitnije za pošten izborni proces. Vjerojatno bi to bile izmjene koje se tiču transparentnosti glasovanja, biračkih odbora i prebrojavanja glasova.
Visoki predstavnik Christian Schmidt pozdravio je nedavno intenzivnije napore domaćih političkih aktera, uključujući i Parlament BiH, da zajedničkim naporima, nakon njegovog poziva u prosincu, usvoje potrebne izmjene Izbornog zakona kako bi bio osiguran integritet izbora. Istaknuo je nedavno kako je dužnost odgovornih političara u BiH da, nakon gotovo 15 godina debate, ostvare konkretan rezultat te da nema sumnje da to očekuju i građani i europski partneri. Ne umanjujući značaj prioriteta koje navodi i Ured visokog predstavnika, jasno je da se za hrvatsku stranu u BiH glavna opasnost od “prijevare” ne nalazi ni u biračkim odborima ni u transparentnosti glasovanja, već u više puta ponovljenom izbornom inženjeringu koji omogućavaju sadašnja izborna pravila. Hrvatski birači četiri su puta prevareni na izborima nametanjem nelegitimnog predstavnika u Predsjedništvu BiH. Zato je i fokus hrvatskih pregovarača upravo na tom segmentu izbornog procesa, uz koji, naravno, idu i brojna druga poboljšanja, oko kojih i nema mnogo sporenja unutar BiH.
Vremena je malo pa će vjerojatno uz parlamentarni rad biti potreban još najmanje jedan sastanak stranaka koje čine parlamentarnu većinu, a u pokušaju da se pronađe zajednički prijedlog koji može dobiti potreban broj glasova u oba doma državnog Parlamenta. Nije izborna reforma jedino, ali jest najvažnije pitanje u ovom trenutku. Za europski put BiH vrlo je važno da se ostvari konkretan napredak i po ostalim prioritetima koje je zadala Europska komisija kao uvjet za otvaranje pregovora. Zamjenik ministra vanjskih poslova BiH Josip Brkić o tome je govorio nakon prošlotjednog posjeta Bruxellesu, gdje je imao niz važnih susreta koje treba promatrati u kontekstu nedavnog vrlo uspješnog posjeta BiH predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, premijera Hrvatske Andreja Plenkovića i premijera Nizozemske Marka Ruttea.
Važnost preporuke
- Nakon tog posjeta trebalo je napraviti dodatni diplomatski napor, kako u institucijama Europske unije tako i u zemljama članicama, u kontekstu objašnjavanja svega onoga što je ovo Vijeće ministara BiH, predvođeno predsjedateljicom Borjanom Krišto, učinilo i što planira učiniti do odluke Europske komisije. Podsjećam da Europska komisija prvo mora u drugoj polovini veljače podnijeti jedno izvješće, da bi onda Europsko vijeće u drugoj polovini ožujka moglo donijeti, duboko vjerujem u to, političku odluku o otvaranju pregovora s BiH - istaknuo je Brkić u razgovoru za Fenu.
S povjerenikom za susjedstvo i proširenje Europske unije Oliverom Várhelyijem Brkić je razgovarao o konkretnim potezima koje će BiH poduzeti kako bi ispunila što je više moguće od 14 prioriteta, a temeljem čega bi Europska komisija dala pozitivan stav o otvaranju pregovora. Važno je da znati, dodaje Brkić, da ima nekih zemalja članica Europske unije koje neće ići preko preporuke Europske komisije i zato je važno da ta preporuka bude jasna i koncizna te da se preporuči otvaranje pregovora s BiH. Zbog svega toga važno je da politički lideri u BiH što prije sjednu i riješe preostale prijepore vezane uz Izborni zakon i druga pitanja, a potom osiguraju da u institucijama sva ta rješenja imaju odgovarajuću prohodnost.