Među utemeljiteljima Europske unije našla se skupina različitih i fascinantnih osoba. Jean Monnet, jedan od najistaknutijih predvodnika europskih integracija, bio je karizmatični trgovac konjakom prije nego što se politički angažirao. Altiero Spinelli je tijekom svog boravka u zatvoru 1941. godine na papiru od cigareta ispisao značajan manifest o europskom jedinstvu i uspio ga prokrijumčariti iz zatvora u pečenoj kokoši. Robert Schuman, autor Schumanove deklaracije od 9. svibnja 1950. godine, koja je utrla put današnjoj Europskoj uniji, bio je duboko religiozan čovjek kojeg je Katolička crkva proglasila blaženim, što je jedan od koraka u proglašenju za sveca. Konrad Adenauer, radoholičar i poslijeratni njemački kancelar, bio je predvodnik u procesu pomirenja koje je vratilo ugled i ekonomiju njegove zemlje nakon razaranja koje je donio nacizam. Simone Veil, predsjednica prvog izravno izabranog Europskog parlamenta 1979. godine, preživjela je Auschwitz i Belsen.
Unatoč svojim različitim karakterima, nacionalnostima, stranačkim opredjeljenjima i životnim pričama, utemeljitelje Unije okupilo je zajedničko uvjerenje da Europa više ne smije biti uništavana ratovima, tako čestim u našoj povijesti. Jedinstveni u stavu da spomenici prerano prekinutim životima diljem našeg kontinenta moraju biti snažan i stalni podsjetnik na bit stvari koja je tu na kocki. Vođeni jedinstvenom idejom da brojni narodi Europe zajedničkim radom jačaju svoj nacionalni identitet, dok zastava treba biti izvor slavlja i ponosa na nogometnoj utakmici ili kulturnom festivalu, umjesto da je pričvršćena za bajunet ili tenk. Za građane Bosne i Hercegovine, koji se sjećaju posljedica sukoba, obećanje budućnosti unutar Unije jamstvo je mira, sigurnosti i bolje budućnosti.
Proširenje je jedna od najuspješnijih politika Europske unije. Ujedinjenje 450 milijuna ljudi u Uniju od 27 država članica jedan je od razloga za Nobelovu nagradu za mir za Europsku uniju 2012. godine. Međutim, projekt ujedinjenja europskih naroda još uvijek nije dovršen.
Prisutna je nova dinamika u procesu proširenja, spoznaja da zemlje koje se žele pridružiti ne mogu zauvijek ostati u čekaonici Unije. Ovakva spoznaja došla je u prvi plan nakon protupravne agresije Rusije na Ukrajinu u cilju iscrtavanja novih granica i povratka Europe u političke sfere u kojima dominira sila, kao ideje koju je upravo utemeljenje EU-a trebalo ostaviti u prošlosti. Postoji shvaćanje da, ako se zemlje zapadnog Balkana iskreno angažiraju na reformama, europski put treba ponovno zaživjeti, a okruženju ponuditi nove mogućnosti za snažniju integraciju na jedinstveno europsko tržište, kao i nove izvore financiranja.
Prije povijesne odluke Europskog vijeća da otvori pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom, koalicija na državnoj razini iskazala je želju za iskren angažman na reformama nužnim za napredak na europskom putu. Kroz pregovore, dijalog i kompromis, a koji su toliko važni i unutar same Europske unije, usvojen je niz ključnih zakona.
Nažalost, Bosna i Hercegovina se ponovno nalazi u političkoj krizi. Za dobrobit građana Bosne i Hercegovine lideri trebaju pokazati viziju i istinsku hrabrost te liderstvo i iskoristiti postojeći povijesni trenutak kako bi postigli trajni napredak na europskom putu. Pristupanje Uniji zahtijeva teške odluke. Vrijeme je da se počnu donositi takve teške odluke.
Vrijeme je za daljnju nadogradnju u duhu koji su domaće vlasti demonstrirale u mjesecima prije donošenja odluke Europskog vijeća. Konsenzus nužan za donošenje zajedničkih odluka od kojih svi imaju koristi okosnica je načina funkcioniranja Europske unije, a jednako tako može biti i u Bosni i Hercegovini. Nije slučaj da je 27 država članica EU-a uvijek suglasno o svakom pitanju. Upravo zbog toga sastanci lidera zemalja članica znaju trajati danima, sve do ranih jutarnjih sati. Međutim, ovakav temeljni proces pregovora za usuglašavanje zajedničkih stavova daje i konkretne rezultate, uključujući jedinstvenu valutu, prosperitetno jedinstveno tržište, schengensku zonu bez granica, visoke društvene, ekološke i potrošačke standarde i druge.
Bosna i Hercegovina već ostvaruje značajne koristi od svog partnerstva s Unijom, uključujući bolju infrastrukturu, trgovinske i poslovne mogućnosti, programe poput "Erasmus+", "Creative Europe" i "Horizon Europe", koji otvaraju mogućnosti za bh. studente, kreativce i istraživače. Uspješan paneuropski odgovor na pandemiju COVID-19 osigurao je opremu za spašavanje života oboljelih u Bosni i Hercegovini, više od polovine ukupne količine cjepiva u ovoj zemlji i više od 70 milijuna eura pomoći socioekonomskom oporavku.
Postoji interes s obiju strana za napredak u proširenju, ali to ne znači da se uvjeti za članstvo mogu mijenjati. To su preduvjeti za buduće uspješno punopravno članstvo. Proces pristupanja je težak posao, ali neizbježno donosi reforme koje unaprjeđuju funkcionalnost institucija, jačaju vladavinu prava, unaprjeđuju borbu protiv korupcije, podržavaju energetsku tranziciju, dovode do veće zaštite okoliša i stvaraju povoljnije poslovno okruženje za rast i radna mjesta te još mnogo toga. Istina je da je svaka zemlja koja je otvorila pristupne pregovore iz prve ruke svjedočila koristima koje dolaze iz pregovora u smislu ulaganja i rasta.
Europska unija isto tako predano radi na razmatranju mogućnosti na koji način zemlje zapadnog Balkana mogu uživati u važnim prednostima integriranja s Europskom unijom čak i prije punopravnog članstva. Ugovori o ukidanju roaminga već znače da građani BiH mogu putovati u okruženje i Europu bez nagomilavanja prevelikih telefonskih računa. Planovi da se Bosna i Hercegovina pridruži jedinstvenom području za plaćanje u eurima (SEPA), a što je inicijativa Europske unije za integriranje plaćanja u cilju pojednostavljenja bankovnih transfera, dovest će do dramatičnog smanjenja troškova slanja novca iz Unije u Bosnu i Hercegovinu i obratno, sa svime što će to značiti za obitelji i gospodarske subjekte. Tražimo načine za pojednostavljenje procedure na graničnim prijelazima i ubrzanje protoka prometa, uključujući i robe. Posvećeni smo potpori daljnjim poboljšanjima infrastrukture, uključujući završetak koridora Vc, kao i digitalnoj infrastrukturi u smislu bolje brzine interneta i veza.
Vrijeme je za kompletiranje Europske unije. Robert Schuman, taj povučeni akademski proučavatelj Biblije, u svojoj Deklaraciji od 9. svibnja 1950. ističe da "Europa neće biti stvorena preko noći ili prema samo jednom planu. Europa će se graditi kroz konkretna dostignuća koja iznad svega generiraju de facto solidarnost". Na Dan Europe 2024. godine, dan kada isto tako obilježavamo pad fašizma, moramo se prisjetiti ogromnog postignuća ujedinjene Europe i neumorno raditi na tome da se vizija utemeljitelja Unije dovrši ovdje u Bosni i Hercegovini, kao i na cijelom kontinentu.