Cijena usluga mostarskih vrtića, u kojima nema mjesta za svu djecu, je visoka, ali uz malo volje to sve bi moglo biti besplatno. Naime, ako se cijene mostarskih javnih vrtića "bace na papir", oko milijun i 330 tisuća maraka godišnje bilo bi dovoljno da sva djeca u Mostaru besplatno idu u vrtić, piše portal Bljesak.info.
Malo volje i malo matematike
Cijena jasličkog programa košta 200 KM, cjelodnevnoga 170, poludnevnoga 130, a igraoničkog 70 maraka mjesečno. Tako dolazimo do prosjeka od 142,50 mjesečno, odnosno 110.865 KM za mjesec dana. Kada taj iznos pomnožimo sa brojem mjeseci, dolazimo do brojke od 1.330.380 maraka. Iako Grad Mostar ima ograničen proračun, s malo volje i malo matematike, moglo bi se naći načina da se mostarskim mališanima omogući besplatan boravak u vrtićima. Jer, 1,3 milijuna KM, ma koliko zvučalo puno i nestvarno, može se naći ako bi se proračunske stavke, od kojih novac nikad ne vidimo, usmjerile na pravi način. Primjerice, kad bi Grad Mostar znao koliko zarađuje od turizma, svakako da bi se iznos novca mogao usmjeriti tako da se olakša život onima koji su odlučili ostati u Gradu na Neretvi. Primjerice, besplatne vrtiće svojim mališanima od početka ove godine osigurao je Novi Sad, dok u Hrvatskoj roditelji ne plaćaju vrtiće u Umagu, Belišću, Vrlici i Obrovcu, a neki gradovi cijene prilagođavaju primanjima roditelja. Cijena usluga, pojašnjava ravnateljica Dječjih vrtića, Daniela Kegelj, ovisi od cjelokupnih troškova vrtića. Cijenu ipak usvaja osnivač vrtića, odnosno Grad Mostar i on odlučuje o tome koji će dio snositi roditelji, a koji Grad.
Socijalni momenat
"Uvijek se nastoji pratiti i socijalni momenat roditelja, ali je preteško pronaći neki pošten omjer u kojem bi i mi kao ustanova i roditelji bili zadovoljni. Kada raščlanite cijenu koju plaćaju roditelji na dane ona je mala, ali za naš standard roditeljima je velika", rekla je za Bljesak.info Kegelj. O socijalnom položaju obitelji, smatraju iz udruge Naša djeca, trebalo bi voditi više računa.
"Smatramo kako je mali broj mjesta u javnim vrtićima Grada Mostara. Cijene su visoke, a pri kreiranju cijena trebalo bi voditi računa o prihodima kao i broju članova u obitelji", kazali su iz udruge za Bljesak.info. Cijene cjelodnevnog boravka (6.30-16.30 sati) u JU Cicibanu je 170 KM, poludnevni boravak (5 sati) 130 KM i kraći program (3 sata) koji košta 70 KM, dok u Dječjim vrtićima jaslički program košta 200 KM, cjelodnevni 170 KM, poludnevni 130 KM, a igraonički 70 KM.
Liste čekanja
No, mostarske vrtiće i roditelje muče i liste čekanja. Kako je potvrđeno za Bljesak.info iz Dječjih vrtića i Dječjih vrtića – Ciciban, u 12 vrtića je tijekom prosinca boravilo 778 djece, ali obje ustanove imaju popise čekanja.
"Problem popisa čekanja djece isti u vrtićima problem je čitavog Mostara, a sve javne ustanove su u istom položaju što se tiče liste čekanja djece predškolskog uzrasta, odnosno djece od jedne do šest godina jaslićkog i vrtićkog uzrasta", kazala je za Bljesak.info direktorica JU Ciciban, Dženana Šegetalo. Dodaje kako su u njihovih šest organizacijskih jedinica – vrtića, svi kapaciteti popunjeni te je na listama čekanja od 30 do 40 djece. Veće brojke, kazali su nam, nalaze se u Dječjim vrtićima Mostar. Ravnateljica Kegelj ističe kako se na njihovim popisima čekanja nalazi se 67 djece, od čega je 29 za jaslice, što je ''velika i specifična potreba u ovom gradu''. S druge strane, roditelji, koji plaćaju vrtićke usluge, žele najbolje za svoju djecu, ali neki od njih smatraju kako to i ne dobivaju.
Nezadovoljni roditelji
Jedna nam je majka rekla kako smatra da je problem nedovoljna edukacije osoblja i neprimjenjivanje nekih suvremenijih odgojnih metoda u vrtićkim jedinicama.
"Vrtići rade po metodama još iz bivše države te smatram kako se nedovoljno vremena posvećuje razvoju djece. Naime, kreativni dijelovi se odnose samo na pojedina razdoblja u godini kad se s djecom radi. Primjerice za Dane kruha radimo kruh, za Božić izrađujemo ukrase, za Uskrs bojimo jaja. Razumijem da je nedovoljno kadra i da su financije uvijek "na knap", govorim o jedinicama u mostarskim gradskim vrtićima, ali za veći dio ovih animacija u kojima bi se poticalo djecu na kreativnost i razmišljanje nisu ni potrebni neki posebni dodaci, niti rekviziti", kazala je za Bljesak.info majka djeteta koje pohađa jedan od gradskih vrtića. Dodaje kako se u vrtiću nerijetko događa da odgajateljice djecu "zabavljaju" i mobitelima.
"Kao veliki minus bih istaknula, kada govorimo o djeci jasličke dobi, ne izlazak vani. Ponavljam, razumijem da ponekad dosta ovisimo i o kadru i vremenskim uvjetima, ali za mene je nerazumljivo da djeca u dnevnom razdoblju od 7:30 do 16:30, u prosjeku koliko borave u vrtiću, ne vide nebo, udahnu zrak i tomu slično. Dalo bi se dosta razgovarati i o jelovnicima vrtića u kojima se, između ostalih šećera, nalazi i ketchup", tvrdi roditelj.
3.531 dijete bez vrtića
Kad su u pitanju podaci za cijelu državu, prema informacijama koje je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine nedavno usvojilo, navodi se da je zbog popunjenosti kapaciteta, u 2018./19. godini 3.531 dijete nije primljeno u predškolske ustanove. U stastitičkim informacijama za prošlu godinu stoji kako je došlo do povećanja broja djece u vrtićima. "U 2018./19. godini u 359 predškolskih ustanova (202 javne i 157 privatnih) upisano je 28.511 djece, među kojima je njih 500 sa teškoćama. U odnosu na prethodnu školsku godinu, broj predškolskih ustanova je veći za 8,1%, a broj djece korisnika predškolskih ustanova porastao je za 10,1%", navode iz Vijeća ministara koji dodaju kako "osiguranje pristupa i povećanje obuhvata predškolskim odgojem i obrazovanjem ostaju najznačajniji prioriteti u ovoj oblasti".