Nakon što su punih četrnaest mjeseci Stranka demokratske akcije i Demokratska fronta, praćene SBiH, opstruirale imenovanja pojedinih institucija, jučer je konačno većina u FBiH predvođena "trojkom" i HDZ-om uspjela pokrenuti procedure imenovanja nekoliko dužnosnika, što je kapitalno važno kako bi funkcionirale i državne institucije, piše Večernji list BiH. Tako je, nakon patetičnih nacionalističkih, počesto šovinističkih ocjena o prodaji interesa Bosne i Bošnjaka te proglašavanja Hrvata neprijateljima zemlje, konačno prošla odluka o kandidiranju Marina Vukoje za suca Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine.
Potpredsjednica SDA
Na sjednici je devet članova Povjerenstva za izbor i imenovanje Zastupničkog doma Parlamenta FBiH glasovalo da Marin Vukoja bude jedini kandidat za suca Ustavnog suda BiH. Njegovo ime trebalo bi se pojaviti 28. svibnja na sjednici Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, kada će zastupnici glasovati hoće li Vukoja postati novi sudac Ustavnog suda. Ranije su iz Naše stranke zatražili od Ustavnopravnog povjerenstva da se izjasni je li kompromitiran izbor suca, no Povjerenstvo je zaključilo da proces nije kompromitiran. Nakon toga stranke vladajuće većine usuglasile su se da će podržati kandidaturu Marina Vukoje. Kako sada stvari stoje, očekuje se da će Marin Vukoja biti izabran za suca Ustavnog suda BiH, a što će ujedno biti i jedan od najvažnijih testova je li stabilna koalicija koju čine SDP BiH, Naša stranka, Narod i pravda te HDZ BiH, u čijem su bloku i HDZ 1990. odnosno Hrvatski nacionalni pomak. Probošnjačka oporba u Federaciji BiH protivi se imenovanju Vukoje u Ustavni sud BiH jer ga smatra "stranačkim čovjekom", odnosno kadrom HDZ-a koji obavlja dužnost tajnika Zastupničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine. Najglasniji protiv imenovanja Vukoje u Ustavni sud BiH su SDA i DF. Valja reći kako su upravo aktualni bošnjački članovi Ustavnoga suda BiH Seada Palavrić odnosno Mirsad Ćeman. Ako se zna kako je Palavrić bila potpredsjednica SDA, a Ćeman član Predsjedništva ove vodeće bošnjačke stranke, onda je jasno kako su "argumenti" te stranke problematični, a ocjene kako se HDZ-u daje 20 godina pozicija u Ustavnome sudu govore o licemjerju. Tog se pitanja u svome istupu pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda prošloga tjedna dotaknuo i visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt. Naime, njemački je političar na čelu međunarodne uprave u New Yorku podržao namjere većine Zastupničkog doma da imenuje Vukoju u Ustavni sud Bosne i Hercegovine.
SDA i SNSD
A to je imenovanje posebno važno najprije zbog toga što su od odlaska Mate Tadića u mirovinu prošle gotovo dvije godine te da je prazna pozicija na kojoj je bio ovaj vrsni hrvatski ustavni sudac. A još je važnije jer je funkcioniranje ove institucije dovedeno u pitanje zbog odluke vlasti Republike Srpske da ne imenuje dvojicu srpskih sudaca jer taj proces uvjetuju odlaskom sudaca stranaca i donošenjem zakona koji bi definirao poziciju Ustavnoga suda BiH. Umjesto da se opstrukcije imenovanja hrvatskoga suca iz FBiH stavi u isti koš s potezima vlasti iz RS-a, za opravdanje osporavanja Vukoje, koji je na intervjuu ocijenjen najboljom ocjenom, igralo se na kartu oprobanog recepta plašenja vlastitog naroda i javnosti ugrozom oko imenovanja ovoga suca. Na jučerašnjoj sjednici, uz pitanje izbora suca Ustavnoga suda BiH, otkočena su još dva važna pitanja. Prvo je imenovanje predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta FBiH. Ranije je za vodećeg dužnosnika predložen zastupnik Naše stranke Dragan Mioković. Na tu poziciju ostavku je dala Mirjana Marinković-Lepić zbog zdravstvenih razloga. I na ovo imenovanje čeka se od siječnja ove godine nakon što je Marinković-Lepić zatražila razrješenje, što je također opstruirano nedolaskom na sjednice članova Povjerenstva za izbor i imenovanja, a što se pravdalo bolešću ili pak "opravdanim razlozima". No Miokovićev izbor morat će podržati Zastupnički dom, jednako kao i imenovanje Povjerenstva koje će se baviti izborom novog Upravnoga odbora Federalne radiotelevizije, a onda i vodstva ove medijske kuće. To tijelo doslovno deset godina djeluje mimo zakona.