Znanstvenici iz BiH traženi su na tržištima Europe i svijeta. Iz godine u godinu vidljivo je kako BiH ima uistinu sjajne stručnjake, ali, nažalost, veliki broj njih napušta ovu zemlju zbog malih primanja i uvjeta u kojima rade. BiH, primjerice, ima jako dobar genetički kadar. N1 televizija o njima je radila reportažu kao o ljudima koji su prošli svjetske škole i među prvima radili forenzičke analize posmrtnih ostataka iz BiH. Rade i određene postupke i za potrebe svijeta.
Ipak, bosanskohercegovačke vlasti za tu oblast nemaju previše sluha. Do unapređenja u ovoj oblasti još nije došlo, a stručnjaci odlaze u razvijenije zemlje. Genetičari za N1 kažu kako je početkom ovog stoljeća bilo više novca za znanost. S vremenom ga je bilo sve manje.
- Praktično se to svede na nastojanje institucija. Evo, ja navodim Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, koji kao takav nastoji sam pronaći dodatne mogućnosti, govori Anja Haverić, predsjednica Upravnog odbora Udruge genetičara BiH.
- Pomalo me je sramota, kao Bosanca i Hercegovca, kazati kako naša država ništa nije ulagala u taj proces. Mislim da znanje, genetiku i bilo koju znanstvenu disciplinu prvenstveno promatramo s razine proračuna kao potrošnju, a ne kao ulaganje, jer nemamo tu tradiciju koristiti naše znanje, kazao je Damir Marjanović.
N1 donosi kako je prosjek ulaganja u znanstveno-istraživački rad u odnosu na bruto domaći proizvod u EU veći od 2 posto, a najbolje u tom smislu funkcioniraju zemlje Skandinavije koje u ovu oblast ulažu više od 3 posto, te Njemačka - oko 2,85 posto. Slično je i u Sloveniji, dok se u ostalim zemljama okruženja na znanstveno-istraživački rad ne izdvaja mnogo, ali opet puno više u odnosu na nas. Mi izdvajamo 0,1 posto u odnosu na BDP.
U BiH samo institucije, kao što je sudstvo, imaju predviđene proračune za DNK analizu, a drugima trebaju vlastita sredstva. Stav je da situaciju treba što hitnije mijenjati dok nismo izgubili i ovo malo kadrova koji su nam ostali.•